Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji konsenzus svjetske znanosti o klimi da su klimatske promjene već uznapredovale i da sve više ubrzavaju.
Planetarne klimatske promjene
Klimatske promjene su od sredine 1990-ih uzrokovale brojne negativne učinke na planetu Zemlji kroz kontinuirani rast prosječnih temperature zraka. Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednjih dvadeset godina. Ubrzanjem klimatskih promjena dolazi do povećanja broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja poput olujnih nevremena, orkanskih vjetrova, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jakih tuča i pljuskovitih oborina, kasnih proljetnih snjegova i mrazova. Zato je izuzetno važno i hitno, na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti poslovni, javni i civilni sektor društva o drastičnim promjenama klime. Klimatske promjene uzrokuju stalni porast opasnosti u svakodnevnom životu.
Klimatske promjene su izravna posljedica globalnog zatopljenja. Do globalnog zatopljenja dolazi zbog dramatično rastućih emisija stakleničkih plinova uslijed ljudskog djelovanja, a prije svega zbog velike potrošnje i izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina). Porastom udjela stakleničkih plinova u atmosferi, isti upijaju i zadržavaju sve više sunčeve energije i topline Zemlje unutar atmosferskog omotača. Slika je prikazuje porast emisije CO2, glavnog stakleničkog plina, u atmosferu.
Slika 1. Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990. i 2010. (izvor: autor)
Znanstvenici već dulje vrijeme javno upozoravaju da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerojatno iznositi više od 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu iz 1990., a do kraja stoljeća moglo bi narasti i za 5 °C. Takvo povećanje temperature imat će razoran učinak na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosustavima, izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, gubitak biološke raznolikosti, a time trajnu i nepovratnu promjenu života na Zemlji. Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva globalni odgovor uz aktivni doprinos svih država kroz prilagođavanje zakonske regulative, ali i ništa manje važno i hitno djelovanje i svakodnevni doprinos svih nas.
Globalne posljedice klimatskih promjena
Slijedeći argumentaciju znanstvenika, Europski parlament je kao vrhovno tijelo Europske unije još 28. 11. 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi i svijetu. Temperature na planetu Zemlji su posljednjih godina porasle, što je još jednom vidljivo i na slici 2 koja pokazuje koliko je prosječna temperatura u 2019 porasla u odnosu na prosječne temperature perioda 1951 do 1980. U 2019. godini 88% površine Zemlje je bilo značajno toplije od prosječnih temperatura u periodu 1951-1980, svega 10% površine je bilo jednake temperature, a samo 1,5% je bilo značajno hladnije. Ubrzano nestaje i iščezava stotinama tisuća godina poznata klimatska stabilnost jedinstvenog Zemljinog ekosustava. Upravo klimatska stabilnost je kroz sva dosadašnja razdoblja omogućavala jedinstvenu ravnotežu života na planetu Zemlji, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta te nevjerojatan napredak čovječanstva.
Slika 2. Odstupanje prosječnih lokalnih temperatura u 2019. u odnosu na prosječnu temperaturu iz perioda od 1951. do 1980. godine. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.
Nažalost, promjene klime i različite klimatske anomalije danas su postale vidljive golim okom svakom zainteresiranom promatraču i to u svim dijelovima našeg Planeta. Zastrašujuća je činjenica da znanstvenicima više nije potrebno praćenje, mjerenje i promatranje promjene prosječnih temperatura na Zemlji kroz neka dulja razdoblja, a kako bi mogli dokazima potkrijepiti opseg i ubrzanje klimatskih promjena. U stabilnoj klimi očekivalo bi se kroz jednu godinu da samo 2,5 % lokacija planete Zemlje imaju „vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, promjenu temperature u usporedbi s prethodnim godišnjim prosjecima. U 2019. godini čak 52 % lokacija na Zemlji imalo je promjenu temperature u odnosu prema godišnjem prosjeku temperature iz perioda 1951 do 1980. ocijenjenu kao “vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, slika 3.
Slika 3. Opisno ocijenjene promjene prosječnih lokalnih temperatura kroz 2019. godinu u odnosu na prosječne temperature iz perioda 1951. do 1890. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.
Neke od izrazito vidljivih globalnih posljedica klimatskih promjena s kojima se čovječanstvo posljednjih godina suočava su:
- porast broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka/vrućih dana
- povećanje broja i duljine sušnih razdoblja
- smanjenje količina i promjena razdoblja oborina
- kraće i blaže i zime, s vrlo malo ili u potpunosti bez snijega
- raniji dolazak proljeća, raniji početak vegetacije i cvatnje biljaka
- kasniji dolazak jeseni
- višestruka cvatnja voćaka koja negativno utječe na sljedeći urod
- otapanje stalno zaleđenog tla (ledenjaka, planinskih glečera i permafrosta)
- porast temperature, razine i kiselosti oceana i mora
- smanjenje količine vode u jezerima, rijekama i vodotocima
- izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta
- nestanak koraljnih grebena
- gubitak bioraznolikosti
- širenje bolesti izvan uobičajenih područja i na potpuno nove nositelje
- nestašica vode i hrane
- migracije ljudi, životinjskih i biljnih vrsta
- promjena ponašanja ljudi i životinja.
Zaključno
Htjeli to mi sebi priznati ili ne, naša civilizacija je suočena s klimatskom krizom neviđenih razmjera. Počnimo djelovati odmah jer je najbolje vrijeme za očuvanje klime pogodne za život na Zemlji i očuvanje svega onog do čega nam je stalo, zapravo već prošlo. Stoga, naše generacije neizbježno moraju preuzeti odgovornost barem za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama jer smo mi sigurno posljednje generacije koje to, možda, još mogu učiniti.
Matija Hlebar, lipanj 2022.