Uvod
Inovativni koncepti održivog stanovanja revolucioniraju projektiranje i gradnju stvarajući zdravije i udobnije životne uvjete. Ugradnjom održivih građevinskih materijala i energetski učinkovitih tehnologija smanjuje se emisija stakleničkih plinova. Kako bi se očuvali prirodni resursi daje se prednost recikliranim i kompozitnim materijalima i nastoji se dobivati što više energije iz obnovljivih izvora. Bolja izolacija zidova, inteligentne tehnologije te pasivne tehnike grijanja i hlađenja značajno smanjuju potrošnju energije. Primjenom neotrovnih materijala i ugradnjom ventilacijskih sustava čisti zrak u zatvorenom prostoru osigurava zdravije životno okruženje i smanjuje rizik od respiratornih bolesti.
Održivi stambeni razvoj uključuje što više zelenih površina čime se stvara zdravije okruženje. Zeleni krovovi i fasade nude poboljšanu izolaciju, smanjuju učinak toplinskog otoka i omogućuju bolja rješenja za oborinske vode. Zgrade s nultom neto energijom opskrbljuju se iz obnovljivih izvora – kao što su fotonaponske ćelije i vjetroturbine – i nastoje zadovoljiti svoje potrebe bez uzimanja energije iz mreže. Samoodržive kuće grade se od recikliranih materijala poput guma, boca i limenki. Imaju niski ugljični otisak (engl.footprint) i smanjuju loš utjecaj na okoliš. Manje se troši pri izgradnji i održavanju, a potiče se održivi način stanovanja.
Inicijative i uspješni projekti
Već se uspostavljaju standardi zelene gradnje i ekološki kriteriji za održive stambene projekte. Za gradnju zelenim materijalima i tehnologijama nude se financijski poticaji i porezne olakšice. Zgrade s nultom neto energijom moraju generirati onoliko obnovljive energije koliko potroše. Održivo stanovanje integrirano je u urbano planiranje, pri čemu se naglašava kako treba uređivati parkove i vrtove. Grade se i garažni kompleksi pokriveni solarnim panelima. Već postoje studije održivog stambenog razvoja diljem svijeta, koje pokazuju različite pristupe ekološki prihvatljivom životu, energetskoj učinkovitosti i odgovornosti zajednice.
U Njemačkoj je izveden projekt održivog razvoja – Vauban. Bivša vojna baza u Freiburgu pretvorena je u stambenu četvrt s energetski učinkovitim zgradama sa solarnim panelima projektiranim na principu pasivnih kuća. U Vaubanu živi oko pet tisuća stanovnika, a naselje uz ostalo ima puno sportskih terena i dječjih igrališta. Taj primjer pokazuje prednosti energetski učinkovitog stanovanja nudeći recept za ekološki prihvatljiv urbani razvoj i udoban život uz manje otpada i zagađenja.
Engleski projekt BedZED (Beddington Zero Energy Development) u Londonu, dovršen je još 2002. godine i ogledni je primjer održivog stanovanja dizajniran za postizanje nulte emisije ugljika. Zgrade imaju na krovu vrtove sa sustavom skupljanja kišnice i prozirne solarne panele za proizvodnju električne energije (koji propuštaju u unutrašnjost dovoljno danjeg svjetla) te prirodnu ventilaciju i izolaciju. Osim toga, spremišta za bicikle natkrivena su solarnim ZED stablima za punjenje električnih vozila, a klupe ispod ZED krošnje služe za odmor u hladu. BedZED je postao model za održivi urbani život, dokazujući da je održiva gradnja itekako izvediva, a nadahnuo je i mnoge slične ekološke projekte diljem svijeta.
Energija iz obnovljivih izvora, bez zagađenja… je li moguć utopijski čisti grad? Masdar City u Abu Dhabiju (UAE) je prva metropola bez otpada i s nultom emisijom ugljičnog dioksida – prvi ekograd u svijetu. U projekt i gradnju uključene su vrhunske održive tehnologije. Uz proizvodnju solarne energije tu je održiv javni prijevoz i napredne metode recikliranja vode. Pri inovativnom urbanom planiranju Masdar Cityja vodilo se računa i o ekstremnim vrućinama od kojih su prolaznici zaštićeni jer hodaju ulicama koje su zasjenjene gustim drvećem. To pokazuje da je upornim istraživanjima uz inovativne tehnologije i tehnološki napredak ipak moguće spriječiti daljnja zagađenja.
Montažna i modularna gradnja
Vođeni vizijom održivih građevinskih rješenja znanstvenici i stručnjaci se udružuju kako bi poboljšali i gradnju visokih stambenih zgrada. Jedan od primjera je montažni drveno-hibridni sustav CREE koji se sastoji od prefabriciranih dijelova. To značajno mijenja uobičajenu proceduru gradnje jer mnoge odluke treba donijeti ranije nego pri konvencionalnom planiranju, počevši od odabira sustava i njegovih komponenti. No, prednosti su očite – simulacije svih radnih procesa provode se digitalno pa se gradi lakše, kvalitetnije i brže uz značajne uštede jer se na gradilištu montiraju tvornički proizvedene komponente. Postiže se veća produktivnost s manje radnika, prefabricirani dijelovi su kvalitetniji i precizniji. CREE-ove drveno-hibridne zgrade imaju poboljšana vibracijska i akustična svojstva u usporedbi s elementima od čistog drva, imaju otpornost na vatru i seizmičke udare, a za stanare osiguravaju brže useljenje i niže troškove održavanja.
Inovativni građevinski proizvod su i modularni blokovi B-BLOCK od recikliranog materijala, svestrano modularno rješenje za široku primjenu. Montiraju se brzo i jednostavno, a pogodni su za brzu izradu pregradnih zidova, za ograde, terase, potporne zidove i još mnogo toga. S modularnim blokovima B-BLOCK mijenja se koncept gradnje jer se kombinira inovativnost, održivost i ekonomičnost u jednom rješenju.
Kao održivi materijal svakako treba spomenuti i aerogel, poznat kao kruti dim čudesnih svojstava koji sadrži 97 posto zraka i tri posto čvrstog gela. Široko je primjenjiv u raznim industrijama, a u graditeljstvu se ističe kao lagan, ali izvrstan toplinski izolator te za proizvodnju stakla i prozora.
Za suživot ljudi i prirode
Nove strategije omogućuju gradnju ekološki prihvatljivih kuća uz niže troškove. Modularna gradnja smanjuje materijalni otpad, ubrzava gradnju i smanjuje troškove. Primjena recikliranih materijala smanjuje zagađenja i štedi prirodne resurse. Veliki tehnološki napredak je proizvodnja održivih materijala 3D tiskanjem, a i biofilni dizajn zelenih krovova i fasada odigrao je važnu ulogu… tu su hladni krovovi, sustavi za skupljanje kišnice, upotreba sive vode, niska emisija stakleničkih plinova… Prirodni materijali kao što su kamen, bambus, pluto i drvo ostavljaju manji ekološki otisak i smanjuju troškove izgradnje. Energija iz obnovljivih izvora utječe na smanjenu potrošnju uz veću isplativost. Održivost nije moda, prihvatili su je graditelji i kupci. Ipak, nije sve gotovo – građevinski stručnjaci još dotjeruju pravila i propise. Kad se propisi “smire”, tj. postanu jasni i bliski već i običnom čovjeku, održiva gradnja postat će učestalija i sve učinkovitija.
Lidija Orešković, lipanj 2024