Proljeće je doba gradnje pa ako razmišljate o gradnji kuće ne zaboravite da dobro izolirana troši zimi manje energije za grijanje, a ljeti za hlađenje. Cigla dobro diše, čuva toplinu i osigurava optimalnu vlažnost pa ispunjava uvjete za udobno i zdravo stanovanje. S ciglom se može eksperimentirati, a klasična se može kombinirati sa suvremenim materijalima što omogućuje kreativna arhitektonska rješenja. Pogodna je za sve terene, a gradnja je brza i učinkovita.
Zidanje crvenom zemljom
Najprimitivnija ciglena tehnologija potječe iz neolitskog doba. Prve cigle oblikovane od crvene gline golim rukama i sušene na suncu potječu od najranijih civilizacija u Mezopotamiji i Egiptu, no ciglom se naveliko gradilo i u Rimskom carstvu, Staroj Grčkoj, Turskoj… Rimljani su ih proizvodili u proljeće i čuvali dvije godine prije gradnje, a drevne egipatske izrađivane su od gline pomiješane sa slamom. Ostaci tih prvih ciglenih građevina sačuvani su do danas. Cigla je od davnina bila poznata і na Dalekom istoku. U Kini ima tragova ciglene gradnje iz drugog stoljeća prije nove ere, a Kinezi su objavili i prvi priručnik o gradnji ciglom. Cigla se naglo širi Europom pojavom lončarske tehnologije. Tijekom renesansnog i baroknog razdoblja cigleni se zidovi oblažu gipsom, a onda se opet vraćaju crvene fasade. U XVII. stoljeću cigla je prešla i Atlantik. Uzdižu se glineni američki neboderi, a za izgradnju Empire State Buildinga trebalo ih je deset milijuna. Cigle su se ručno izrađivale sve do industrijske revolucije, kad je potkraj XIX. stoljeća započela strojna proizvodnja. Širenjem tvornica cigla je promovirana kao ekonomičan građevni materijal u cijelom svijetu.
Cigla i arhitektura
Nekima od najpoznatijih arhitekata prošlog stoljeća baš je cigla bila omiljeni materijal. Jedno od najatraktivnijih arhitektonskih rješenja je ciglena fasada Tehnološkog sveučilišta Dr. Chau Chak Wing Building u Sydneyju, koju je projektirao Frank Gehry. Cigla voli luk, a volio ga je i Louis Khan koji je projektirao Indijski institut menadžmenta. I slavnu kuću Fallingwater Franka Lloyda Wrighta krasi cigla. Kreator moderne arhitekture Le Corbusier često je birao ciglu, a najpoznatije je njegovo cigleno pročelje umjetničke i arhitektonske škole u Indiji.
Zahvaljujući sve naprednijoj tehnologiji i industrijskom razvoju cigla uz drvo do dandanas dominira i u rezidencijalnoj arhitekturi. Tu treba spomenuti Wienerbergerovu inovativnu ciglu Porotherm koja je temelj energetski učinkovite gradnje s odličnom klimom jer zadovoljava stroge uvjete prema novoj direktivi o štednji energije te o pasivnoj i niskoenergetskoj gradnji.
Wienerberger je kao najveći proizvođač glinenih proizvoda u prilog popularizaciji gradnje ciglom utemeljio međunarodnu nagradu Brick Award kojom se želi promicati inovativna i svestrana upotreba cigle u modernoj arhitekturi. Natječaj se raspisuje u pet kategorija, a sudjeluju i hrvatski arhitekti među kojima su neki već osvojili nagrade. Kuća građena ciglom lako se uklapa u okoliš, pogoduje biološkoj raznolikosti i prirodnoj ravnoteži. Cigla je podatna za rekonstrukcije i dogradnju, atraktivna je na fasadi i u interijeru. Gradnja odgovara primjeni novih arhitektonskih tehnika u skladu sa životnim stilom. Takva je kuća s gospodarske perspektive racionalna i održiva, a s ekološke korisna.
Inovacije s otpadom
Posljednjih godina građevinski stručnjaci intenzivno razmišljaju kako oplemeniti klasičnu ciglu. Oko nas se gomila bespregledan otpad koji se može iskoristiti za ciglu još boljih karakteristika. Eksperimentiranjem se postiglo da uz dodatak raznih otpadaka osnovnoj smjesi cigla postane kvalitetnija, otpornija i lakša. Španjolski istraživači pomiješali su s glinom papirni otpad i dobili kvalitetnu smjesu niske toplinske vodljivosti pa je nova cigla od papira ujedno izvrstan toplinski izolator. Može se iskoristiti i biodizelski otpad čime joj se izolacijska sposobnost povećava za 40 posto. U Škotskoj se glinenoj smjesi dodaje vuna i morski alginat pa vunasta cigla ima bolja mehanička svojstva i ne puca. Nizozemci pak dodaju smjesi trulo voće, razbijeno staklo,suho lišće, slamu i zdrobljeno kamenje, što cigli mijenja strukturu, oblik i izgled. Australski istraživači sa sveučilišta RMIT dokazali su da i opušci od cigareta koji zagađuju okoliš mogu biti korisni da se dobije lakša i efikasnija cigla. Dodavanjem opušaka glini prije pečenja smanjuje utrošak energije i do 58 posto, a cigle su lakše i imaju bolja izolacijska svojstva. Otrovni sastojci ostaju zarobljeni pa nije štetna po zdravlje i okoliš. I američki znanstvenici s MIT-a smislili su novu formulu za ekološku ciglu pri čijoj se proizvodnji troši malo energije, a s odlagališta se skupljaju velike količine industrijskog pepela koji je nusproizvod u tvornicama papira. Amerikanci imaju još jedan recept za zelenu ciglu kojoj dodaju ugljenu prašinu koja ostaje pri proizvodnji energije u termoelektranama. Ta cigla štedi energiju, reducira emisiju otrovnih plinova i rješava problem zbrinjavanja ugljene prašine. Ugljenom prašinom pozabavili su se i Australci, razvili su agregat koji sadrži 60 posto ugljene prašine kojoj se dodaje gips, vapno i pijesak pa se miješa s vodom. Tom tehnološkom metodom uklanjaju se štetni kemijski sastojci pa je emisija otrovnih metala daleko ispod limitiranih standarda, a dobiveni materijal je ekološki čist i smanjuje cijenu gradnje. Australske flash cigle su lakše i čvršće od običnih. Koristan otpad je i stara odbačena cigla. Australski arhitekt David Boyle preuredio je jednu kuću u Sydneyju recikliranom ciglom koja nosi ožiljke prošlih vremena, što cijelom projektu daje dodatni šarm.
Zidaju i roboti
Dokazi o ljudskom arhitektonskom umijeću mogu se naći diljem svijeta, od rimskog Koloseuma i egipatskih piramida do Kineskog zida. No kad arhitekti kombiniraju stare materijale s novim tehnologijama, a u to se umiješa i robotika nastaju nova arhitektonska čuda. Kineski studio Archi-Union programirao je robote koji proizvode cigle, ali i zidaju. Nedavno je u Šangaju otvorena nova umjetnička galerija čija je fasada od starih cigli izgrađena pomoću softvera osmišljenog za programiranje robota, koji su pažljivo i precizno postavljali ciglu po ciglu na pravo mjesto. Zgrada ima na pročelju različitu strukturu, a posebno su zanimljivi perforirani uzorci pri vrhu. Tako su stare cigle u novoj strukturi povezale ljude i robote, dizajn i kulturu.
***
Unatoč velikoj konkurenciji cigla je neuništiva, a u rukama kreativaca i znalaca idealna i za neočekivana rješenja. Spaja prošlost i budućnost, osigurava udobno i zdravo stanovanje. Odličan je izbor za vanjske zidove, a dobro se snalazi i unutra. Primjena joj je neograničena, idealan je materijal pri rekonstrukciji, proširenju i adaptaciji postojećih grada, zanimljiva je za interpolacije i druge intervencije u postojećim stambenim jezgrama. Teško je nabrojiti što sve može jer primjeri koji potvrđuju da diše punim plućima i da ima značajno mjesto u graditeljstvu nižu se s kraja nakraj svijeta.
Lidija Orešković, ožujak 2026.