Uvod
U svibnju ove godine u Hrvatskoj je prvi put u povijesti na mjesečnoj razini proizvedeno 100 % električne energije iz obnovljivih izvora energije, slika 1.Je li to samo rezultat slučajnosti ili znak šireg trenda na tržištu električne energije u Hrvatskoj?
Trenutačno stanje u elektroenergetskom sustavu Hrvatske
Od 2000. godine do 2025. potražnja za električnom energijom porasla je s 3400 kWh po stanovniku na 5200 kWh po stanovniku, slika 2. To je povećanje od otprilike 53 % u 25 godina.
U istom razdoblju proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj porasla je s 1500 kWh po stanovniku na 3000 kWh po stanovniku, slika 3. To predstavlja rast od 100 % u posljednjih 25 godina.
U 2000. godini domaća proizvodnja iz obnovljivih izvora podmirivala je otprilike 44 % ukupne potražnje za električnom energijom u Hrvatskoj. Do 2025. godine taj je udio u ukupnoj potrošnji narastao na 58 %. Radi boljeg uvida, korisno je prikazati ukupnu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora prema vrsti izvora energije, slika 4.
Hidroenergija je danas, kao i prije 25 godina, najveći izvor obnovljive energije. Međutim, u istom se razdoblju prosječna godišnja proizvodnja hidroenergije nije znatno povećala. Suše i obilne oborine uzrokuju velike fluktuacije u godišnjoj proizvodnji iz tog izvora.
Od 2010. godine u Hrvatskoj počinje značajnija gradnja vjetroelektrana. Kroz posljednjih 15 godina vjetroelektrane dosežu 50 % proizvodnje hidroenergije. Iako vjetroelektrane fluktuiraju u proizvodnji električne energije na razini sata i godišnjih doba, iz godine u godinu proizvodnja električne energije konzistentnija je, s manjim fluktuacijama nego proizvodnja hidroenergije.
Početkom 2023. godine proizvodnja solarne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske bilježi snažan uzlet, slika 5.
Trenutačno svega 11 % obnovljivih izvora te samo 6 % potražnje za električnom energijom u Hrvatskoj dolazi iz solarne energije. Međutim, postoje dobri razlozi za optimizam koji upućuju na to da se nalazimo tek na samome početku solarne budućbosti. Kretanja na europskom i svjetskom tržištu daju dobar uvid u ono što slijedi.
Hrvatska u kontekstu Europske Unije
Radi perspektive, korisno je usporediti potražnju za električnom energijom po glavi stanovnika u Hrvatskoj i Europskoj uniji, slika 6. Potražnja u Europskoj uniji u proteklih je 25 godina bila stabilna, dok se Hrvatska u istom razdoblju približavala prosjeku Unije.
Kao i u Hrvatskoj, prosječna proizvodnja hidroenergije u EU stagnira proteklih 25 godina, slika 7. To signalizira da su svi ekonomski isplativi izvori hidroenergije, kako u Hrvatskoj, tako i na razini Unije, iskorišteni. Međutim, fluktuacije su na godišnjoj razini niže na razini Unije nego u Hrvatskoj, što je povezano s geografskom rasprostranjenošću Unije.
S obzirom na to da su ostale članice Europske unije ranije započele s instalacijom ovih tehnologija, solarna energija i energija vjetra igraju daleko veću ulogu u udjelu obnovljivih izvora energije Unije nego što je to slučaj u Hrvatskoj. Godišnje fluktuacije ta dva izvora su zanemarive. Iako postoji problem fluktuacija na satnoj razini, fluktuacije na razini godišnjih doba značajno su smanjene time što se solarne elektrane i vjetroelektrane međusobno izvrsno nadopunjuju. U ljetnim mjesecima solarne elektrane kompenziraju manju proizvodnju vjetroelektrana, dok u zimskim mjesecima vrijedi obrnuto, slika 8.
Unatoč razlikama u strukturi obnovljivih izvora energije, najvažnije je primijetiti kako ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora po glavi stanovnika Hrvatske u stopu prati Europsku uniju, slika 9. Lako je stoga očekivati da je i budućnost obnovljivih izvora u Hrvatskoj usko vezana uz brzinu njihova rasta u ostatku Unije.
Stanje u svijetu
U 2025. godini solarna energija porasla je za rekordnih 635 TWh i dosegnula 2778 TWh, što je porast od 30 % u odnosu na 2024. godinu. Radi perspektive, potražnja ukupne električne mreže Hrvatske iznosi 20 TWh, dok je potražnja njemačke mreže 500 TWh. Solarna energija je po prvi put na globalnoj razini prestigla energiju vjetra 2025. godine i približila se nuklearnoj energiji, slika 10. Očekuje se da će i solarna energija i energija vjetra prestići nuklearnu energiju 2026. godine.[3]
Zahvaljujući rekordnom rastu solarne energije, niskougljična proizvodnja električne energije porasla je za 890 TWh u 2025. godini, nadmašivši rast potražnje od 850 TWh, slika 11. Samo solarna energija pokrila je 75 % neto porasta te potražnje. Zajedno s energijom vjetra, ova dva izvora pokrila su gotovo sav (99 %) rast potražnje.[3]
Analizom svjetskog tržišta električne energije ključno je primijetiti kako će od sada pa nadalje sve nove elektrane biti obnovljivog tipa, i to pretežito solarne elektrane. Europska unija, pa tako ni Hrvatska, neće biti iznimka. Budući da su solarne elektrane uvjetovane tehnologijom, a ne ekstrakcijom fosilnih goriva, one s vremenom postaju sve učinkovitije i ekonomičnije, u skladu sa Swansonovim zakonom, slika 12.
Iako je dugoročna slika svjetskog tržišta električne energije jasna, potrebno je napomenuti kratkoročne prepreke koje bi mogle utjecati na instalaciju solarnih elektrana u 2026. godini. Kina nije samo najveći proizvođač solarnih panela i opreme, već je ujedno i zemlja u kojoj se godišnje instalira najviše solarnih elektrana. U 2025. godini Kina je instalirala 380 GW solarnih elektrana, što čini 58 % ukupnih svjetskih instalacija od 640 GW, Slika 13. Radi usporedbe, Sjedinjene Američke Države imaju ukupno instalirano 270 GW solarnih elektrana.
Ove godine Kina uvodi regulatorne promjene kojima ukida poticaje za solarnu industriju. Za sektor koji je i prije tih promjena poslovao s minimalnim profitnim maržama, ova će promjena dovesti do rasta cijena, pada potražnje i konsolidacije proizvođača. Dodatni izazov leži u tome što veći udio solarnih elektrana u elektroenergetskom sustavu donosi integracijske izazove koji zahtijevaju širenje kapaciteta za pohranu energije, modernizaciju prijenosne mreže i uvođenje mjera poput fleksibilnih opterećenja.
Zbog svega navedenog, SolarPower Europe u svojem najnovijem izvješću predviđa da će globalno tržište solarne energije 2026. godine zabilježiti pad prvi put u dva desetljeća, i to za 8% na 612 GW.[5] Međutim, postoje čimbenici s pozitivnim izgledima za solarnu industriju. Elektrifikacija energetskog sustava zbog nacionalne sigurnosti, naročito nakon nestabilnosti vezane uz opskrbu fosilnim gorivima zbog krize u Hormuškom tjesnacu, izgradnja masovnih podatkovnih centara te brzorastuća tržišta poput Indije i ASEAN-a pomažu oporavku solarne industrije nakon 2026. godine. Već su rane naznake restrukturiranja tržišta solarne energije vidljive u izvozu solarne opreme iz Kine, slika 14.
Prema srednjem scenariju, udruga SolarPower Europe očekuje da će se, nakon privremenog usporavanja u 2026. godini, nastaviti globalni rast solarne energije te dosegnuti 864 GW do 2030. godine. Prema optimističnom (visokom) scenariju, dosezanje granice od čak 1 TW (1000 GW!) u 2029. godini moguće je samo ako se ubrza izgradnja sustava za pohranu energije, nadogradnja električne mreže te implementacija dodatnih mjera fleksibilnosti sustava.[5] Radi perspektive, po količini stvarno proizvedene električne energije, 1 TW godišnje instaliranih solarnih elektrana ekvivalentan je radu otprilike 200 nuklearnih elektrana snage po 1 GW (budući da nuklearne elektrane rade neprekidno, a solarne ovise o suncu). Usporedbe radi, Nuklearna elektrana Krško ima snagu od oko 0,7 GW.
Zaključak
Trendovi na svjetskom tržištu jamče da su obnovljivi izvori energije s naglaskom na solarnu energiju budućnost hrvatske električne mreže, dok će brzina te tranzicije u Hrvatskoj biti vezana uz brzinu tranzicije Europske unije. U Hrvatskoj je sve veći broj električnih vozila na cestama, a sve se više koriste i dizalice topline za grijanje i hlađenje, kako u kućanstvima, tako i u industriji. To će, uz potencijalnu izgradnju masovnih podatkovnih centara, snažno povećati potražnju za električnom energijom. Hrvatska je također bogata obnovljivim resursima – ima značajan vjetropotencijal i solarni potencijal jadranske obale, ali i ostatka Hrvatske. Dinaridi predstavljaju pak odličan potencijal za izgradnju spremnika energije u obliku reverzibilnih hidroelektrana. Uz sve to, pristup investicijama Europske unije te najviši kreditni rejting u povijesti Hrvatske jamče gotovo sigurno uspješnu 2026. godinu u primjeni obnovljivih izvora, ali i one nadolazeće!
Napomena:
U ovome članku korištene su publikacije neovisnog globalnog energetskog instituta Ember. Detaljni pregled izvora može se pronaći u dokumentu Data Methodology (hrv. Metodologija podataka) kojeg objavljuje Ember. U njemu se navodi kako su godišnja proizvodnja električne energije i neto uvoz za Hrvatsku preuzeti iz Eurostata, dok su mjesečna proizvodnja električne energije i neto uvoz za Hrvatsku preuzeti iz ENTSO-E-a.
European Statistical Office (Eurostat) je statistički ured na razini Europske unije. Državni zavod za statistiku (DZS) je preko Europskog statističkog sustava (engl. European Statistical System; ESS) u partnerstvu s Eurostatom.
European Network of Transmission System Operators for Electricity (ENTSO-E) je udruženje koje predstavlja 40 operatora prijenosnog sustava električne energije iz 36 zemalja diljem Europe, čime se proteže i izvan granica Europske unije. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) članica je tog udruženja.
Za ostale podatke vezane za Hrvatsku izvor su Global Energy Monitor (GEM) i International Renewable Energy Agency (IRENA).
Izvori:
- Michal Klajban, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
- Ember Electricity Data Explorer, CC-BY-4.0, ember-energy.org, accessed: 16 July 2026
- Global Electricity Review 2026, N. Fulghum, W. Suarez, K. Altieri, K. Rangelova, ember-energy.org, published: 21 April 2026, accessed: 16 July 2026
- Solar photovoltaic module prices vs. cumulative capacity, CC BY 4.0, OurWorldinData.org/energy, Data: IRENA (2025); Nemet (2009); Farmer and Lafond (2016) – with major processing by Our World in Data. “Solar photovoltaic module price” [dataset]. “Solar photovoltaic cumulative capacity” [dataset]. IRENA, “Renewable Power Generation Costs in 2024”; Nemet, “Interim monitoring of cost dynamics for publicly supported energy technologies”; Farmer and Lafond, “How predictable is technological progress?” [original data]. IRENA, “Renewable Energy Statistics” [original data].
- SolarPower Europe (2026): Global Market Outlook for Solar Power 2026-2030, W. Hemetsberger, S. Dunlop, M. Schmela, Date of publication: June 2026, accessed: 16 July 2026, ISBN: 9789464669442
- China’s Solar PV Exports, CC-BY-4.0, ember-energy.org, accessed: 16 July 2026
Leo Kaliger