Uvod
Kružno gospodarstvo (engl. Circular Economy) je gospodarski model usmjeren na:
- smanjenje svih vrsta otpada
- učinkovitu upotrebu svih prirodnih resursa i
- produljenje životnog vijeka svih materijala i proizvoda.
Iako se kružno gospodarstvo najčešće povezuje s poslovnim sektorom i poduzećima, njegova primjena ima značajan potencijal i u neprofitnom sektoru. Neprofitne organizacije su organizacije čiji primarni cilj nije ostvarivanje profita za vlasnike ili članove, nego ostvarivanje nekog drugog cilja od javnog, društvenog, kulturnog, humanitarnog ili sličnog interesa. Neprofitna organizacija može zarađivati i imati višak prihoda, ali se taj višak u pravilu ne dijeli vlasnicima/članovima, nego se koristi za ostvarivanje ciljeva organizacije!
Neprofitne organizacije (udruge, zaklade i društvena poduzeća) mogu tako promicati, poticati i unapređivati kružno gospodarstvo na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. One kroz različite oblike aktivnosti – informiranje, obrazovanje, savjetovanje, zagovaranje i provedbu projekata – doprinose kružnom gospodarstvu u svakodnevnom, realnom životu.
Stoga neprofitne organizacije mogu biti snažan i uočljiv pokretač promjena prema održivijem društvu i gospodarstvu kroz organizirane aktivnosti:
- recikliranja
- smanjenja svih vrsta otpada i onečišćenja
- zaštite, očuvanja i obnove ekosustava
- popravka i ponovne uporabe proizvoda
- razmjene dobara
- uključivanje lokalnih zajednica i
- stvaranje održivih radnih mjesta.
Neprofitna organizacija Maritimo Recycling
Maritimo Recycling je neprofitna organizacija sa sjedištem u Dubrovniku koja kroz svoje svakodnevne aktivnosti doprinosi kružnom gospodarstvu na nekoliko načina:
- kontinuirano čišćenje Jadranskog mora od plastike
- osmišljavanje i proizvodnja inovativnih proizvoda od plastike prikupljene čišćenjem Jadranskog mora
- kreiranje inovativnih strojeva za recikliranje prikupljene plastike.
Radionica Maritimo Recyclinga je smještena u Gružu, nedaleko od glavne dubrovačke luke. Naoko se radi o maloj radionici u kojoj se nalaze vreće napunjene otpadnom plastikom prikupljenom kontinuiranim čišćenjem mora (prvenstveno u okoliš odbačenim plastičnim čepovima s najrazličitijih PET boca) i vlastito osmišljenih i dovitljivo dorađenih strojeva za proizvodnju raznobojnih inovativnih finalnih proizvoda.
Kružno gospodarstvo i plastični odbačeni čepovi
Primjer dobre prakse kružnog gospodarstva u Maritimo Recyclingu pokazuje da i neprofitne organizacije u Hrvatskoj prepoznaju mogućnosti/prednosti doprinosa kružnog gospodarstva održivom razvoju i traže svoju izravnu ulogu u tome. U suštini radionice Maritimo Recyclinga se nalazi jedan od možda najzanimljivijih primjera kružnog gospodarstva u neprofitne organizacije u Hrvatskoj i to kroz ponovnu uporabu odbačenih plastičnih čepova koji neodgovornim ponašanjem pojedinaca i organizacija završe u okolišu, u ovom slučaju u Jadranskom moru.
Uz plastične vrećice i boce, plastični čepovi najčešće završavaju u okolišu i prirodi. Budući da su oblikom mali, lako završavaju odbačeni u potocima, rijekama, oceanima, morima, na plažama i u podmorju, gdje imaju niz negativnih učinaka na cijeli ekosustav, a posebice na brojne morske životinje. Unatoč njihovoj karakteristici malog i neuglednog plastičnog otpada koji se danas nalazi u svim dijelovima prirode, Maritimo Recycling je u njima prepoznao vrijednu sirovinu za proizvodnju novih i inovativnih plastičnih proizvoda. Jedna dobra osobina raznobojnih čepova je da su u morskom podmorju lako uočljivi!
U radionici ove neprofitne organizacije prikupljeni plastični čepovi se pažljivo razvrstavaju prema vrsti i boji, nakon čega se peru i usitnjavaju za daljnju obradu. Tako pripremljena plastika se topi, precizno obrađuje i oblikuje u inovativne ciljne proizvode s novom uporabnom vrijednošću. Raznobojni plastični čepovi u ovoj radionici postaju vrijedan sirovinski resurs i dobivaju svoju novu svrhu. Njihovom preradom i recikliranjem nastaju privjesci, magneti, ogrlice, naušnice, majice i primjerice sunčane naočale Floaties!
O udruzi Maritimo Recycling i njezinim ciljevima pročitajte i ovdje. Meni je zapelo za oko: …Kroz radionice se osvijestio veliki broj osnovnoškolaca, srednjoškolaca, ali i odraslih, koji su postali osviješteni po pitanju onečišćenja mora plastikom, ali i motivirani da tu plastiku pokupe i recikliraju…. Tu se osjeća društvena komponenta ciljeva rada udruge – ne radim samo za svoju plaću i egzistenciju, već da pomognem svima da nauče i žive održivije. Ako mojom spoznajom poučim čovjeka do sebe i on će stvarati meni bolji okoliš. Tako je to jednostavno.
Zaključno
Primjena načela kružnog gospodarstva u neprofitnim organizacijama donosi konkretne okolišne, društvene i ekonomske koristi. Ta primjena omogućuje učinkovitiju upotrebu ograničenih okolišnih, društvenih i ekonomskih resursa, jaču suradnju među dionicima te razvoj inovativnih rješenja za okolišne, društvene i ekonomske izazove s kojima se danas suočava ljudska civilizacija. Kružno gospodarstvo u neprofitnim organizacijama je važan alat za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja društva kroz stvaranje otpornijih i uključivijih zajednica.
Moguć je dakle odnos prema „otpadu“ takav da misleći i djelujući odgovorno prema prirodi i ljudima oko sebe djelujem sigurno dobro i održivo i za sebe! Svaki pomno prikupljeni, razvrstani, reciklirani i oporabljeni komadić otpada koji mi je danas prošao kroz ruku ulog je u budućnost mojih nasljednika na ovom prekrasnom i jedinstvenom planetu!
Matija Hlebar, kolovoz 2026.