Europska unija i klimatske promjene

Vrijeme čitanja: 2 min

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju liderske uloge u tom pogledu. Također, EU je jedna od potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma kojim se globalno zatopljenje nastoji zadržati na razini znatno nižoj od 2 °C i ustrajati u naporima da se ono ograniči na 1,5 °C. Nastavno, države članice su, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, podržale i cilj postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050.

I banke shvaćaju važnost klimatskih promjena

Uz već opće poznate argumente znanstvene zajednice, potpunu utemeljenost orijentacije EU-a spram klimatskih promjena potvrđuje dodatno i nedavno objavljen crtež na društvenim mrežama vodeće privatne švicarske banke za održivo investiranje J. Safra Sarasin, koja ukazuje na neviđene razmjere klimatskog izazova. Ta banka je u svojoj globalnoj analizi proučavala i pratila emisije stakleničkih plinova za oko 1.500 kompanija preko »MSCI All Country World Index-a«. Morgan Stanley Capital International  (MSCI) je tvrtka za istraživanje investicijskih uvjeta na tržištu i uspostavili su periodički obnavljane indexe kojima prate željene pojave. Temeljem MSCI All Country World Index-a, spomenuta banka je izračunala da će promatranih 1500 kompanija, nastave li voditi poslovanje na isti način kao i do sada i ne smanje li svoje emisije stakleničkih plinova, do 2050. godine povisiti prosječnu temperaturu na planetu Zemlji čak za više od 3 °C! Prema predviđanju banke, od svih obuhvaćenih svjetskih regija, samo se za regiju Srednje Amerike i Kariba očekuju promjene klimatske temperature za manje od 3 °C., slika 1.

Prve mjere i ciljevi EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz 2008. godine

EU je, oslanjajući se na upozorenja znanstvenika o globalnom zatopljenju i uznapredovalim klimatskim promjenama, odavno postala svjesna da će ekstremni vremenski događaji poput olujnih nevremena, toplinskih valova, poplava, suša i požara postajati sve češći i intenzivniji u Europi i ostatku svijeta. Slijedom toga već 2008. godine utvrđene su prve ambiciozne mjere i ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova u ključnim sektorima europskog gospodarstva kroz dogovor o prvom paketu mjera EU-a za klimu i eneregetiku u kojem su utvrđena tri ključna cilja za 2020. godinu, slika 2.

Kako bi postigla te ciljeve, EU je razvila i usavršila sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (eng. European Trading System, ETS) s pomoću kojeg nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova, a osobito iz energetski intenzivnih industrija i elektrana. Također, u okviru Uredbe o raspodjeli tereta mjera utvrđeni su nacionalni ciljevi u pogledu emisija stakleničkih plinova u građevinskom, prometnom i poljoprivrednom sektoru. Na taj su način do 2018. emisije stakleničkih plinova smanjene za 23 %, što je za tri postotna boda bolje od početnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 %.

Aktualni okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030.

U listopadu 2014. Europsko vijeće je usvojilo novi okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030. te podržalo sljedeća četiri klimatska i energetska cilja, slika 3.

Veće klimatske ambicije EU-a za 2030. i 2050.

U skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, u prosincu 2019. Europsko vijeće je potvrdilo novi cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. Također je zaključilo da sve relevantno zakonodavstvo i sve relevantne politike EU-a trebaju biti u skladu s ostvarenjem cilja klimatske neutralnosti, kao i doprinositi ostvarenju tog cilja.

Početkom ožujka 2020. donesena je dugoročna strategija EU-a o klimi koja je, u skladu sa zahtjevima iz Pariškog klimatskog sporazuma, podnesena Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Tim je činom ponovno potvrđena potpuna predanost EU-a i njezinih država članica Pariškom klimatskom sporazumu i njegovim dugoročnim ciljevima.

Kako bi se ostvario cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, EU je u prosincu 2020.:

  • povećala svoje ambicije za nadolazeće desetljeće i
  • ažurirala svoj okvir klimatske i energetske politike.

Istom prilikom Europsko vijeće je potvrdilo novi obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.

Matija Hlebar, kolovoz 2022.

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 177