Građevinski otpad kao sirovina

Vrijeme čitanja: 4 min

S obzirom na to da je zaštita okoliša postala svjetski prioritet, a proizvodnja građevinskih materijala i gradnja imaju velik utjecaj na zagađenje i globalno zatopljenje, donose se strogi standardi koji postavljaju novi temelj okolišno podobnoj gradnji. Ubrzan tehnološki  razvoj i brojne inovacije potiču proizvođače na zaokret prema zelenim proizvodima pa se u institutima širom svijeta istražuje kako od otpada komponirati ekološki podobne građevinske materijale koji moraju imati izvanredna svojstva i biti otporni na atmosferske utjecaje.

Istraživanja ubrzano napreduju pa se od građevinskog otpada već proizvode razni trajniji i jeftiniji građevinski materijali od konvencionalnih. Glavna im je karakteristika visoka čvrstoća i mehanička stabilnost, lagani su, otporni na kemijske reakcije i temperature, a jednostavno se proizvode i obrađuju. Uz to već postoje brojne stručne udruge koje potiču gradnju i obnovu starih zgrada obnovljenim materijalima pa bi takav pristup uskoro mogao postati industrijski standard, što će uvelike utjecati na budućnost industrije građevinskog materijala.

Ne bacaj, upotrijebi ponovno 

U građevinskom sektoru troši se velika količina energije i odgovoran je za četrdesetak posto emisije stakleničkih plinova. Otpad koji nastaje pri rušenju zgrada je veliko opterećenje za okoliš, jer se ponovno iskoristi samo trećina. Kako je potražnja za sirovinama sve veća, a prirodni se resursi ubrzano iscrpljuju, recikliranje ima dvostruki učinak. Kada se otpad usmjeri u proizvodne pogone dobivaju se sekundarne sirovine, a istodobno se značajno smanjuju zagađenja. Sve više zemalja zakonski se obvezuje na primjenu održivih građevinskih materijala, a novi standardi koji uključuju i napredne građevinske tehnike ne odnose se samo na novogradnju već i na obnovu postojećih zgrada. Propisi su sve stroži, već postoje softveri i alati za procjenu životnog ciklusa zgrade i njenog utjecaja  na okoliš…

Slama, drvo, čelik…

Nepregledne količine korisnog otpada neiscrpan su izvor za komponiranje novih materijala.  Staklo i gipsane ploče mogu se gotovo potpuno reciklirati. Drvo u građevnim konstrukcijama traje stotinjak godina, a odbačeno se može lako i jeftino preraditi u nove proizvode. Ponovno se mogu iskoristiti i stari prozori, vrata, drvene podne obloge… Dakako, pritom treba sanirati crvotočine i procijeniti čvrstoću. Slama se često odbacuje ili spaljuje, a  može se iskoristiti za toplinsku izolaciju u nosivim zidovima i pri žbukanju. Izolacija od ovčje vune učinkovita je kao staklena vlakna, a ima i dodatne prednosti –  upija vlagu, suzbija plijesan, otporna je na vatru i ima izvrsna toplinska svojstva. Pri gradnji temelja može se iskoristiti nabijena zemlja koja pruža zaštitu od štetočina i vrlo je otporna na vatru. Beton se može oplemeniti mljevenom plastikom, čime se značajno smanjuje emisija ugljičnog dioksida tijekom proizvodnje. Pluto je ekološki vrlo prihvatljivo – fleksibilno je, lagano i otporno na vlagu. Najčešće se primjenjuje u zidnim oblogama, pri čvrstoj izolaciji i u podovima. Čelik je izdržljiviji od drva, a može se potpuno reciklirati. Otporan je na  vatru i vodu, na klimatske utjecaje i potrese. Najprikladniji je za konstrukcije jer se ne savija, a reciklirani je jeftiniji od novoproizvedenoga. Polugotove betonske ploče održivije su od golog betona i mogu se lako preraditi za ponovnu upotrebu.

Novi materijal Ferrock komponiran od čelične prašine i mljevenog stakla je pet puta jači od betona i fleksibilniji, što ga čini otpornijim na potrese. Osim toga pri proizvodnom procesu apsorbira ugljični dioksid, tako da je apsolutno ekološki podoban. Proizvodnja je jeftina, a čelični otpad postaje cijenjena sirovina.

Syndecrete je alternativa neobnovljivim prirodnim materijalima poput drva i kamena.To je kompozit na bazi cementa kojemu se dodaju razni reciklirani materijali od stakla, sanitarnog otpada, drva, metala do starih vinilnih longplejki. Služi za uređenje unutrašnjih i vanjskih prostora, npr. za modeliranje sudopera i umivaonika, za oblaganje kupaonskih zidova, ali i za ljetne kuhinje, vrtni tuš…  Ima čvrstu površinu, odlično izgleda, a upola je lakši od betona i ima dvaput jaču tlačnu čvrstoću.

Dobra stara cigla

 Svjetski stručnjaci intenzivno razmišljaju o tome kako oplemeniti klasičnu ciglu. Dodatkom raznih otpadaka osnovnoj smjesi ona postane kvalitetnija, otpornija i lakša. Španjolski istraživači pomiješali su papirni otpad i glinene materijale te dobili kvalitetnu smjesu izvrsnih svojstva i niske toplinske vodljivosti pa je cigla od papira ujedno izvrstan toplinski izolator. Dizajner WooJai Lee osmislio je cigle od recikliranih novina i ljepila za drvo. Čvrste su, izgledaju kao kamen, a svaka se može rezati, bušiti i lijepiti lako poput drva.

Tvrtka Fab-BRICK proizvodi cigle od tekstilnog otpada. Osmislili su kako staru odjeću pretvoriti u cigle koje su mehanički otporne gotovo kao beton, dobar su toplinski i zvučni izolator, otporne su na vatru, a najpogodnije su za izradu pregradnih zidova.

Američki znanstvenici s MIT-a smislili su formulu za ekološku ciglu Eco BLAC pri čijoj se proizvodnji troši malo energije, a glavna sirovina je pepeo, nusproizvod u tvornicama papira. Amerikanci imaju još jedan recept za zelenu ciglu kojoj dodaju ugljenu prašinu, otpad pri proizvodnji energije u termoelektranama.

FAB (Fly ash brick) cigla kojom se bavio znanstvenik Henry Liu štedi energiju, reducira emisiju otrovnih plinova i rješava problem zbrinjavanja ugljene prašine. Proizvodi se bez pečenja, pri čemu se troši 24 puta manje energije negoli pri proizvodnji klasične cigle, a suši se u posebnim komorama nakon čega postaje čvrsta kao beton.

Profesor Abbas Mohajerani je dokazao da se za proizvodnju kvalitetnih cigli može iskoristiti i otpad koji susrećemo na svakom koraku. Dodavanjem cigaretnih opušaka ciglenoj smjesi smanjuje se potrošnja energije 58 posto, cigla je lakša i bolji izolator, a otrovni sastojci ostaju zarobljeni unutar nje pa ne mogu prodrijeti u okoliš i nije štetna po zdravlje.

Zapravo, pregledu novih građevinskih materijala od recikliranog građevniskog otpada nema kraja. No jedno je sigurno – svim takvim novim proizvodima otvoreno je tržište i osigurana budućnost ako imaju potrebna građevinska svojstva, a u proizvodnom procesu i svom životnom vijeku imaju smanjeni negativni utjecaj na okoliš.  Buduća gradnja tako postaje velik izazov za nove generacije arhitekata pri izboru materijala za gradnju jer uz odgovornost za primarna funkcionalna, tehnička i estetska svojstva građevine, oni  sada postaju i izravno društveno odgovorni za bolje iskorištavanje prirodnih resursa!

Lidija Orešković

 

 

 

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 143