Ekstremni klimatski poremećaji mijenjaju sve. Posljedice se već osjećaju na svim kontinentima, a jako je ugrožena i Europa. Nakon, vrućeg sušnog ljeta i požara došla je oblačna jesen puna kiše i obilnih poplava. Olujnih kiša sve je više, a zaliha čiste vode sve manje. To uvelike utječe na okoliš, na naš život i okruženje. Zato treba brzo reagirati – istražiti kako se obraniti i pripremiti za život u promjenljivoj klimi. Jer, predviđa se da će sljedećih desetljeća nagle vremenske promjene biti još jače i učestalije.
Kad u nekom području prošaranom rijekama i potocima padne godišnje oko 130 centimetara kiše – što je otprilike dva i pol centimetara tjedno – to neće uzrokovati nikakve poplave. Ali, ako za olujnih kiša u jednom danu padne deset puta više, rijeka – pogotovo ako je plitkog korita – to ne može progutati. Tijekom oluje kiša doslovce curi s neba pa u nekoliko sati iz vodenog mlaza može pasti mnogostruko više negoli kad sitne kapi prskaju nježno danima. U prirodnom slivu više vode prodire u tlo dok u naseljenim područjima uz rijeke ima mnogo nepropusnih prepreka – kao što su ceste, zgrade, parkirališta – pa kiša otječe u kanalizaciju koja ne može sve progutati. Naselja se poplavljuju, a voda iz kanalizacije na kraju završi u rijeci pa joj vodostaj raste i nakon prestanka kiše.
Poplavljena europska jesen
Posljednjih desetljeća Europu su pogađale brojne klimatske nepogode. Zaredale su suše, šumski požari, toplinski valovi, oluje i obilne kiše. Sve te pojave velik su rizik jer utječu na ljudsko zdravlje, na stanovanje, infrastrukturu, gospodarstvo i prirodni okoliš. Klimatski poremećaji uzrokuju ljudske gubitke i velike štete u cijelom svijetu, a naša Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. Prošla je godina bila najtoplija kroz cijelu povijest mjerenja, a nakon vrućeg kolovoza došla je poplavljena jesen. U područjima ugroženim poplavama živi desetina europskog urbanog stanovništva. Diljem srednje Europe u rujnu 2024. jakim je poplavama bilo pogođeno oko dva milijuna ljudi. Oluja Boris pogodila je stotine tisuća ljudi, velike poplave poharale su dijelove Njemačke, Poljske, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Italije. Krajem listopada Španjolsku su poharale razorne poplave, a u Valenciji i susjednim regijama bilo je i smrtnih slučajeva.
Slična se priča ponavlja i ove godine – kroz prvih šest mjeseci u požarima je uništeno 208.000 hektara šuma. Dok se pod ekstremnim temperaturama isušuju rijeke – što utječe na sav život u njima i oko njih – u drugim predjelima pljušte kišurine koje poplavljuju ulice, zgrade i infrastrukturu. Snažan poplavni val može za nekoliko minuta uništiti cijelo naselje. Od snažnih olujnih udara često stradavaju i obalna područja. Brzine vjetra ruše rekorde, uzrokuju nesreće i velike štete. No, nisu opasnost samo oluje, glavni je uzrok globalno zagrijavanje koje ubrzava otapanje ledenjaka i golemih ledenih površina na Grenlandu i Antarktici. Morska voda je sve toplija, širi se i zauzima više prostora što uzrokuje porast razina mora i poplave u obalnim predjelima, a neki bi otoci mogli i nestati pod vodom.
Procjena rizika
Europa mora ulagati u sigurnost, zaštititi ljude, infrastrukturu i gospodarstvo od klimatskih nepogoda. Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je izvještaj o ekstremnim vremenskim poremećajima u kojemu se predlaže koje mjere treba poduzeti kako bi se europski gradovi prilagodili promjenljivoj klimi. Izvještaj je bogat izvor korisnih informacija i jasno je naglašeno da gradovi imaju ključnu ulogu ne samo u zaštiti građana već ih treba urediti da budu otporniji na klimatske promjene i odgovorniji u održivosti okoliša. Jer, klimatske promjene utječu i na bioraznolikost i na zagađenje koje je najveće u gusto izgrađenim urbanim područjima. Kontinuirani razvoj u poplavnim područjima dovodi u opasnost ljude i gospodarstvo, a posebno su ugrožene škole i bolnice, djeca, bolesni i stariji ljudi.
Samo u 2023. godini klimatske su nepogode uzrokovale više od 45 milijardi eura štete u 38 europskih zemalja, poplavljene su stotine četvornih kilometara gospodarskih objekata i infrastrukture. Europska agencija za okoliš izradila je procjenu klimatskih rizika među kojima se velike poplave spominju kao poseban problem – ne samo da su sve češće nego obuhvaćaju i sve šira područja. Posljednjih godina riječne poplave u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj, Sloveniji… prouzročile su velike štete i ljudske gubitke, a povećani rizik od poplava očekuje se sljedećih godina i u obalnim područjima. Rizici od poplava „regulirani“ su Direktivom iz 2007. godine prema kojoj su sve članice EU dužne procijeniti koja su područja najizloženija i poduzeti zaštitne mjere, a već se izrađuju i karte rizika za poplavna područja.
Prilagodba i strategije
Dok je poplava sve više, pitke vode i zdrave hrane sve je manje. Za to smo podjednako odgovorni svi koji dijelimo ovaj planet. Naše ponašanje ima dalekosežne posljedice no svatko može i treba poduzeti nešto da pomogne u borbi s klimatskim promjenama. Što su problemi veći teže ih je i skuplje riješiti, stoga je rano reagiranje najbolja opcija. Prije deset godina u Parizu je 195 zemalja potpisalo prvi pravno obavezujući globalni dogovor za borbu protiv klimatskih promjena. U Europskoj uniji i širom svijeta državna vodstva, tvrtke i pojedinci već uklanjanju brojne uzroke, prilagođavaju promjenama životne, gospodarske i društvene aktivnosti. Europska komisija objavila je u lipnju Strategiju otpornosti voda kako bi države članice dobile upute za pametno gospodarenje vodom, da se čista voda osigura za sve. Uz to je usvojen i Europski pakt o oceanima koji nudi strategiju za bolju zaštitu oceana. U lipnju je u Nici održana UN-ova Konferencija o oceanima na kojoj su europski čelnici istaknuli koliko je važno povezati upravljanje kopnenim vodama sa zaštitom oceana. To nije simbolična već strateška veza jer zdravlje oceana ovisi o rijekama, jezerima i podzemnim vodama.
I Hrvatska je ranjiva
Učestale razorne poplave ne zaobilaze ni Hrvatsku, a s njima ćemo se boriti i u budućnosti. To znači da će se povećati i svi troškovi za saniranje njihovih posljedica pa je nužno procijeniti njihov utjecaj. Važno je pojačati prilagodbu i smanjiti ranjivost na klimatske utjecaje, a uz to i razumjeti kako prirodne katastrofe utječu na lokalne zajednice, na gospodarske i društvene aktivnosti. U Hrvatskoj je upravljanje rizicima od poplava uz obrambene mjere utvrđeno vladinim Državnim planom obrane od poplava te Glavnim provedbenim planom obrane od poplava koji donose Hrvatske vode. I u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa opsežno se govori o poplavama kao opasnim prirodnim nepogodama koje mogu uzrokovati ljudska stradanja te velike materijalne štete gospodarstvu i okolišu. Uz intenzivne kiše tomu pogoduje loša urbanizacija, premalo šumskog pokrova na brdskim padinama i gusti vodotoci u prostranim dolinama. Obrana od poplava provodi se teritorijalno, a predlaže se unapređenje postojećeg i izgradnja novih obrambenih sustava. Osim toga vrlo je važno poboljšati hidrološko prognoziranje i upozoravati javnost na rizike. U Zagrebu se već provode neki projekti kako bi se poboljšala oborinska odvodnja i izbjegle poplave, a ove je godine dovršen i državni projekt CROSScade (Prekogranično kaskadno upravljanje rizikom za kritičnu infrastrukturu u slivu rijeke Save) koji nudi rješenja za upravljanje rizicima uzrokovanim poplavama duž rijeke Save između Slovenije i Hrvatske. Projekt CROSScade je sufinancirala Europska unija, na njemu su osim Hrvatskih voda sudjelovali znanstvenici s brojnih fakulteta, a dobio je potporu civilne zaštite te mnogih društava i komisija iz Hrvatske i Slovenije.
***
Očito, ništa više nije kao što je bilo prije. Klima ne mijenja samo planet već i sve na njemu.
Bez vode nema života, ali kad podivlja nosi sve pred sobom. Zato pitku treba čuvati, a divlju krotiti i vratiti u korito.
Lidija Orešković, rujan 2025.