Bitka za plavo zlato
Voda je prirodni fenomen. Iz nje sve proizlazi i u nju se sve vraća, izvor je svega živog i ništa je ne može zamijeniti. Uz vodu se vežu prve ljudske nastambe, zbog nje su nastajale i propadale civilizacije. Čovjek se oduvijek bori za vodu i protiv nje – gdje je nema ostaje pustoš, ali kad pojuri njena je sila neukrotiva. Nažalost, pod utjecajem klimatskih promjena suše i poplave sve su češće i intenzivnije.
Iako prekriva gotovo tri četvrtine Zemljine površine iskoristivo je izuzetno malo. Čistu vodu ugrožavaju opasna onečišćenja, zagađuju se rijeke i tlo, a na kraju se sve slijeva u oceane. Znanstvenici su već sedamdesetih godina naslutili da će glavni problem XXI. stoljeća biti oskudica zdrave vode. Upozorili su institucije Ujedinjenih naroda da će porast stanovništva, promjene životnih navika, industrijalizacija i modernizacija proizvodnje hrane uzrokovati drastično smanjenje vodenih resursa. Stoga su Ujedinjeni narodi već 1977. organizirali prvu konferenciju o problemu voda, a nakon toga je sve pretočeno u rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom je 1993. godine 22. ožujka proglašen Svjetskim danom voda. Otad se svake godine skreće pozornost na trenutačne i buduće probleme, a razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno je desetljećem akcije Voda za život (https://www.waterforlife.org).
Hidrosfera
Zvuči nelogično da plavi planet Zemlja oskudijeva vodom nužnom za opstanak. Sva voda – od mora i podzemlja do visokih atmosferskih slojeva – tvori hidrosferu, u kojoj kruži prirodnim ciklusom u plinovitom, tekućem i krutom stanju (https://www.appsolutelydigital.com/Nasa/chapter1.html). Na tom putu skuplja i topive elemente koji određuju njenu kvalitetu. Čak 97 posto vode je u oceanima, a samo tri posto otpada na polarni led, jezera, rijeke, podzemnu i isparenu vodu.
Voda isparena iz mora i oceana vraća se na Zemlju u obliku oborina no od toga se u podzemnim i kopnenim vodama zadrže samo dvije petine, a ostalo se isparuje u zrak. Kiša pomaže rast drveća i bilja koje veže vodu uz tlo i sprečava njegovu eroziju. U šumskim predjelima apsorbira se oko 85 posto oborina, a poplavna se voda procjeđuje kroz tlo i pročišćena ulazi u podzemne tokove iz kojih se crpi kao pitka voda.
Pitka voda i zdravlje
Ljudski organizam sadrži više od 60 posto vode koja ga hrani i liječi. Pravilan unos tekućine potiče probavu, živčani sustav, jača srce i krvožilni sustav, podiže radnu sposobnost i koncentraciju. Voda pročišćava organizam i prenosi hranjive tvari. Ljudi koji ne piju dovoljno vode osjećaju se umorno, a njen nedostatak može izazvati i zdravstvene tegobe.
Zbog rasta populacije, zagađenja i klimatskih promjena zalihe pitke vode sustavno se smanjuju (https://education.nationalgeographic.org/resource/earths-fresh-water/#), a zagađena je velika opasnost za ljudsko zdravlje. Oko milijardu i pol ljudi živi u područjima oskudnim vodom, a gotovo dvije i pol milijarde bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Pitka je voda strateški faktor u borbi protiv siromaštva i gladi te za očuvanje zdravog okoliša. Zato je treba organizirano čuvati i štedjeti. Na temelju rezolucija Ujedinjenih naroda pokrenute su brojne akcije za očuvanje pitke vode te za pravilno tretiranje otpadnih voda i odvodnje. Mnogi već iskorištavaju kišnicu i sivu vodu, kako bi se pitka voda upotrebljavala samo za piće i pripremu hrane.
Znanstvenici predviđaju da će do 2025. godine oskudica vode zahvatiti brojne još neugrožene zemlje pa bi se budući ratni sukobi umjesto za crno zlato – naftu mogli voditi za plavo zlato – vodu (https://wellcome.org/news/world-running-out-freshwater). Pretpostavlja se da do 2050. godine polovica čovječanstva neće imati dovoljno vode za osnovne životne potrebe. Zato zakoni o zaštiti vode i akcijski programi Europske unije o podzemnim vodama nameću načelo održivog razvoja po kojemu iskorištenje podzemnih voda mora biti u skladu s okolišem. Stručnjaci stalno upozoravaju na preveliku potrošnju i zagađivanje. Predviđa se da će uz Afriku i ostale sušne predjele problema s opskrbom pitke vode uskoro imati Kina, Izrael i Turska, a velikih problema s vodovodnim sustavima i pitkom vodom već imaju i stanovnici središnjih područja u Kaliforniji (https://worldwaterreserve.com/percentage-of-drinkable-water-on-earth/).
Hrvatski izvori
Zahvaljujući geografskom položaju, geološkim i klimatskim uvjetima Hrvatska je po zalihama pitke vode treća u Europi i trideseta u svijetu, a najbogatija izvorišta kvalitetne vode su u Hrvatskom zagorju, Prigorju i Banovini, Lici i Dalmaciji. No, priroda iskazuje svoju neobuzdanu ćud kroz nabujale rijeke koje pri poplavama ugrožavaju naselja i plodna polja. Zato je nužna zaštita od poplava kako bi se umanjio rizik i štete. Uz to treba pročišćavati i otpadnu vodu kako bismo je prirodi vratili onakvu kakvu smo od nje uzeli. Naše pitke vode još nisu ugrožene, a od ukupne količine podzemne sadrže oko 12 posto, što je znatno iznad svjetskog prosjeka. Podzemna voda je najkvalitetnija jer je bolje zaštićena od onečišćenja.
U Hrvatskoj je na vodovodne sustave priključeno oko 80 posto stanovništva, a pitka voda se redovito kontrolira u specijaliziranim ovlaštenim laboratorijima. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj je voda iz slavine zdravstveno ispravna, a 90 posto flaširane vode na našem tržištu potječe iz naših izvora. (https://croatia.hr/hr-hr/kultura-i-umjetnost/zanimljivosti/u-hrvatskoj-se-pije-najkvalitetnija-prirodna-voda) Možda najpoznatiji hrvatski proizvođač izvorskih voda je Jamnica čiji je brend Jana već dobio dva Oscara. Jamnica je ujedno najveći proizvođač pitke vode u jugoistočnoj Europi, a izvorsku vodu crpi iz prirodno zaštićenog vrela koje je na dubini od čak 800 metara. Uz bogate podzemne rezerve još imamo čiste rijeke i jezera koja su izvor života ne samo ljudima nego i flori i fauni. Voda je postala najskuplja roba, mi je imamo dovoljno no ne smijemo biti rastrošni jer bi nam mogla postati dragocjen izvozni proizvod.
Što je pred nama
Velike svjetske rijeke već se zagađuju umjetnim gnojivima i otpadom, a povećana industrijska i prehrambena proizvodnja izazvat će velike krize u opskrbi pitkom vodom. Nažalost, razvijene zemlje ne brinu dovoljno o vodi. Uz globalno zatopljenje i ozonske rupe prave bitke za pitku vodu tek su pred nama. Prilagodba i smanjenje utjecaja klimatskih promjena na čistu vodu zaštitit će nam zdravlje, a racionalna potrošnja i prelazak na solarne vodene sustave smanjit će stakleničke plinove. Jer, sutra će svijetom gospodariti onaj tko danas ima pod kontrolom izvore pitke vode, zato je bitno da naši izvori ostanu u našim rukama jer po tom smo među najbogatijima u svijetu!
Lidija Orešković