Za nepredvidive opasnosti koje donosi vodena sila treba se pripremiti odgovorno unaprijed. Zbog zaštite ljudi i imovine, infrastrukture i obradivih površina rizik od poplava mora biti važna stavka u upravljanju vodnim resursima. Istraživanja su pokazala da su u poplavnim područjima najugroženija gusto naseljena mjesta jer loše planirana urbana gradnja zbog velikih asfaltiranih površina sprečava prirodnu odvodnju. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije WMO, od 2000. godine broj katastrofa povezanih s poplavama povećao se za 134 posto, a predviđa se da će zbog ekstremnih vremenskih promjena poplave biti još žešće i češće. Štete eksponencijalno rastu, a za obranu i sanaciju potrebna su velika ulaganja.
Poplavljen svijet
Ove godine zabilježene su katastrofalne poplave koje su pogodile mnoga područja u Aziji, Africi, Americi i Europi. U Kazahstanu je brzo topljenje snijega izazvalo velike proljetne poplave, a tajfuni su donijeli obilne kiše u jugoistočnu Aziju. Sezonski monsuni poplavljuju Indiju i Bangladeš, oštećene su brane u Sudanu i Libiji, porušeni mostovi u srednjoj Europi. U SAD-u su poplave najčešća prirodna katastrofa. Osim obalnih područja ugrožene su i brojne savezne države u unutrašnjosti. Teško je predvidjeti posljedice oluja i tajfuna koji uništavaju okoliš i sve sagrađeno u njemu.
Porušena naselja i nestašica hrane uzrok su raseljavanja stotina milijuna ljudi širom svijeta. Američka organizacija CAF (America’s Crisis Response) prati i posljedice poplava u ratnim područjima, što dodatno otežava ljudski opstanak jer se u uništenom okružju šire i bolesti koje se prenose zagađenom vodom.
Pripreme u poplavnim područjima
Svjetska meteorološka organizacija WMO pokrenula je inicijativu za predviđanje poplava. Oni svim državnim meteorološkim i hidrološkim službama navrijeme šalju meteorološke podatke o mogućim velikim poplavama i to se dalje javlja službama zaduženim da hitno reagiraju na upozorenja o katastrofama. Uz to su pokrenuli program za upravljanje poplavama i koncept integriranog upravljanja kako bi se u poplavnim područjima smanjile štete i spasili ljudski životi. WMO s Američkom agencijom za međunarodni razvoj i s Nacionalnom upravom za oceane i atmosferu te drugim službama implementira taj sustav u cijelom svijetu.
Servisni centar FEMA je javni izvor informacija o opasnostima od poplava. Tu se objavljuju karte poplavnih područja koje se kontinuirano ažuriraju i možete saznati više podataka o rizicima od poplava u vašem području. Dakako, poplave ne slijede linije na karti koja se mijenja jer sve ovisi o kiši i vjetru. Zato treba pratiti meteorološke vijesti i slušati hitna upozorenja.
Što radi EU?
U Europi djeluje Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) kao neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. ECMWF je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Centar također nudi katalog prognostičkih podataka koje mogu kupiti tvrtke širom svijeta i drugi komercijalni korisnici, te sve veći raspon otvorenih podataka i grafikona. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25% njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.
Jedan mali tim posvećenih ljudi okupljen oko FloodList donosi vijesti i informacije o najnovijim poplavama iz cijelog svijeta. Prima financijska sredstva od ECMWF-a i iz Copernicusa, programa Europske unije (EU) za praćenje okoliša pomoću satelitskih i in-situ opažanja. Copernicus je pak konkretna realizacija europske ideje pružanja novih javnih usluga građanima na europskoj i globalnoj razini. Ulaganjem u sustave i mreže za praćenje Zemlje koji nadgledaju i prognoziraju stanje okoliša na kopnu, moru i u atmosferi, bolje razumijemo naš planet, štitimo i održavamo okoliš.
Oluja Boris uzrokovala je razorne poplave koje su poharale srednju, istočnu i južnu Europu. Zbog izlijevanja rijeka nakon obilnih kiša na tisuće ljudi evakuirano je u južnoj Njemačkoj, u Francuskoj je sve plivalo na jugu i sjeveru, a neka su mjesta poplavljena i dvaput. Englesku je poharala oluja Henk i ostavila široka područja pod vodom. Italija je proglasila izvanredno stanje nakon oluje koja je izazvala smrtonosne poplave u Toskani, a stradala je i regija Valle d’Aosta. Španjolska Valencija je gotovo uništena jer lokalne vlasti nisu navrijeme izdale upozorenja o dolasku razorne oluje. U ranu jesen ove godine poplavljene su još donja Austrija i Beč, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.
U rujnu ove godine Europska je komisija najavila osnivanje novih fondova za pomoć u otklanjanju šteta prouzročenih poplavama. Tako će se osigurati fleksibilna potpora svim EU-članicama pogođenima sadašnjim i budućim katastrofama povezanima s klimom. Iako već postoje kohezijski fondovi kojima se državama stradalim od klimatskih katastrofa već pomaže, novim se prijedlozima omogućuje da dio fondova iskoriste za popravak oštećene infrastrukture i opreme, za hranu, materijale te socijalnu i zdravstvenu pomoć. Za potporu pri oporavku nakon katastrofa važan je i Fond solidarnosti Europske unije (FSEU). Pomoć iz tog fonda daje se EU-članicama pogođenim prirodnim katastrofama i u izvanrednim situacijama. S obzirom na sve veću učestalost i intenzitet takvih razornih nepogoda, godišnji proračun Fonda solidarnosti je za razdoblje od 2024. do 2027. godine povećan i sad iznosi oko 1,1 milijarde eura.
Hrvatski projekt i plan za zaštitu od poplava
Zbog obilnih kiša tijekom jeseni nabujale su i mnoge hrvatske rijeke – Sava, Kupa, Una… Hrvatske vode redovito obavještavaju o porastu vodostaja i upozoravaju na opasnost od poplava, a odgovorne su i za provedbu Projekta zaštite od poplava koji obuhvaća ulaganja za unapređenje, obnovu i razvoj područja uz riječne slivove kako bi se zaštitilo stanovništvo i infrastruktura. Uz to se donose petogodišnji planovi upravljanja vodnim područjima u kojima je propisano i kako upravljati rizicima od poplava. Plan uključuje prognozu poplava, preventivne mjere, pripravnost, zaštitu, obavještavanje i upozoravanje, a izradile su ga Hrvatske vode u suradnji s mnogim znanstvenim i stručnim institucijama.
Glavni centar za provedbu obrane od poplava je u Zagrebu, a Hrvatska je podijeljena na šest teritorijalnih jedinica sa sjedištima u Varaždinu, Osijeku, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Rijeci i Splitu. Glavni centar je povezan s Hidrometeorološkim zavodom i osigurava stručnu i tehničku potporu teritorijalnim jedinicama.
Prognoziranje velikih voda ima u Hrvatskoj dugu tradiciju, a danas, uz unapređenje prognostičkih sustava skupljaju se podaci s meteoroloških i hidroloških stanica u realnom vremenu te satelitski podaci koji pokrivaju cijelu Hrvatsku. Baš ta dugogodišnja praksa prognoziranja od velike je koristi pri sprečavanju katastrofalnih poplava, spašavanju ljudi i imovine, a značajnu ulogu ima i preventivna obrana koja obuhvaća održavanje prirodnih i umjetnih vodotokova.
Snaga vode je nezaustavljiva
Kad krene ruši sve. Zato se za tu opasnost treba pripremiti navrijeme – uočiti je i najaviti, zaštititi se i otvoriti vodi prirodan put.
Živite li u poplavnom području, ako je moguće, osigurajte kuću od poplave. Kad zaprijeti opasnost i stigne upozorenje – odmah se evakuirajte. Sa sobom ponesite samo hranu i vodu za nekoliko dana, važne dokumente i nužnu odjeću. Ne vozite kroz poplavne vode, ne hodajte kroz bujicu. Ako ste zarobljeni u zgradi ne dirajte električnu opremu. Isključite struju, popnite se na krov odakle je moguće dozvati pomoć.
Lidija Orešković, studeni 2024