Uvod
Kružno gospodarstvo (engl. Circular Economy) je način funkcioniranja gospodarstva koji smanjuje količine otpada optimalnim korištenjem resursa. U takvom načinu funkcioniranja glavni je cilj da sve sirovine, materijali i proizvodi što dulje budu u uporabi i kruže u ciklusu stvaranja vrijednosti. Za razliku od linearnog načina funkcioniranja gospodarstva koji se temelji na načelu uzmi → proizvedi → koristi → odbaci, kružno gospodarstvo se temelji na načelu dizajniraj → koristi → popravi → ponovno upotrijebi → recikliraj (oporabi).
Temeljne značajke kružnog gospodarstva jesu:
- smanjenje nastanka otpada – dizajniranje proizvoda da traju dulje, korištenje manjih količina sirovina, materijala i energije;
- obnova umjesto narušavanja i uništavanja prirodnih sustava – smanjenje pritiska na prirodne resurse, zaštita ekosustava i bioraznolikosti;
- popravak i ponovna uporaba proizvoda – produljenje životnog vijeka, održavanje i obnova proizvoda;
- recikliranje – vraćanje – oporaba materijala u proizvodni proces koliko god dugo je moguće umjesto odbacivanja na odlagalište.
Najvažnije koristi kružnog gospodarstva u okolišnom, društvenom i ekonomskom kontekstu se pokazuju kroz smanjenje otpada i onečišćenja, potrošnje prirodnih resursa, emisija stakleničkih plinova, troškova sirovina za poduzeća i s time u vezi stvaranje zelenih radnih mjesta.
Kružno gospodarstvo u Europskoj uniji (EU)
EU ima za cilj prijelaz na kružno gospodarstvo radi čišće i konkurentnije Europe.
U tom kontekstu kružno gospodarstvo je sustav koji održava vrijednost proizvoda, materijala i resursa u gospodarstvu što je dulje moguće te minimizira stvaranje otpada. To je sustav u kojem se proizvodi ponovno koriste, popravljaju, prerađuju ili recikliraju.
Prijelaz EU-a na kružno gospodarstvo je ključan za smanjenje pritiska na prirodne resurse, zaustavljanje gubitka bioraznolikosti, postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine te izgradnju otpornije i konkurentnije Europe. Ključni razlozi EU-a za prijelaz na kružno gospodarstvo su:
- 90 % gubitka bioraznolikosti je uzrokovano vađenjem i preradom prirodnih resursa
- do 80 % utjecaja proizvoda na okoliš moguće je predvidjeti već u fazi dizajna proizvoda (a tada i preispitati dodatne, održivije mogućnosti stvaranja istog proizvoda!)
- povećanje stope kružnosti materijala unutar EU s trenutačnih svega 12 %.
Primjeri dobrih praksi kružnog gospodarstva u Hrvatskoj
Neka od najvećih poduzeća na hrvatskom tržištu već prepoznaju doprinos kružnog gospodarstva održivom poslovanju. U nastavku navodim neke primjere dobrih praksi kružnog gospodarstva na hrvatskom tržištu koje sam pronašao istraživanjem javno dostupnih izvora. Nije cilj reklamirati poduzeća već navesti primjere dobre prakse, nadajući se tek da će ovi primjeri možda potaknuti i druge tvrtke da otkriju svoje mogućnosti. Jasno je kako svaka tvrtka koja objavljuje svoje primjere dobre prakse zapravo već pomaže nekom drugom na njegovom putu prema kružnom gospodartvu!
Donat, robna marka prirodne mineralne ima strategiju zatvaranje kružnog toka ambalaže kroz korištenje reciklirane PET (rPET) plastike te sustavno upravljanje životnim ciklusom ambalaže. Tako već od 2021. godine Donat za punjenje svojih proizvoda koristi boce izrađene od 100 % recikliranog PET-a (rPET). U suradnji s partnerom ALPLA prikupljene PET boce se ponovno prerađuju u sirovinu za izradu novih Donat boca, čime se ostvaruje gotovo zatvorena kružna petlja.
IKEA je postavila cilj transformacije svog poslovnog modela iz linearnog modela „uzmi –proizvedi – odbaci” u kružni model u kojem se proizvodi koriste dulje, popravljaju, ponovno prodaju, obnavljaju i recikliraju. Primjer kružnog gospodarstva u IKEA-i je program Buy Back & Resell. Kupci mogu vratiti rabljeni IKEA namještaj koji je još funkcionalan, a zauzvrat dobivaju vaučer za kupnju u trgovini. Vraćeni proizvodi pregledavaju se, obnavljaju prema potrebi i ponovno prodaju u posebnim odjelima trgovina po sniženim cijenama.
Lidl kroz strategiju REset Resources nastoji smanjiti potrošnju prirodnih resursa i što dulje zadržati materijale u uporabi. Jedan od najznačajnijih primjera kružnog gospodarstva u Lidlu je upravljanje PET ambalažom prema načelu „prikupi – recikliraj – ponovno upotrijebi“. U suradnji s tvrtkama unutar Schwarz Grupe uspostavljen je sustav kojim se iskorištene PET boce prikupljaju, sortiraju i recikliraju te ponovno koriste kao sirovina za proizvodnju novih boca.
AquafilCRO je primjer kružnog gospodarstva u tekstilnom sektoru kroz proizvodnju ECONYL® regeneriranog najlona. Osnova je prikupljanje otpadnih proizvoda koji sadrže poliamid te njihova kemijska regeneracija u sirovinu jednake kvalitete kao i izvorni materijal dobiven iz nafte. Umjesto korištenja novih fosilnih sirovina, tvrtka prikuplja otpadne materijale poput ribarskih mreža, ostataka tepiha, industrijskog tekstila i drugog najlonskog otpada te ih pretvara u visokokvalitetni regenerirani najlon koji može ponovno ulaziti u proizvodni proces bez gubitka kvalitete.
Zaključno
Kružno gospodarstvo je ključni model za ostvarenje održivog poslovanja poduzeća jer omogućuje stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti uz učinkovitije korištenje resursa, smanjenje otpada i negativnih utjecaja na okoliš. Primjenom načela kružnog gospodarstva poduzeća povećavaju svoju konkurentnost, otpornost na poremećaje u opskrbnim lancima i usklađenost sa sve strožim regulatornim zahtjevima vezanim za održivo poslovanje. Kružno gospodarstvo nije samo okolišni (ekološki) imperativ, već i strateška poslovna prilika za svako poduzeće!
Kako na kraju ili početku u današnjem društvu sve kreće i zavisi od baš svakog pojedinca, tako svatko od nas može prije nego što sljedeći puta isluženi proizvod pažljivo sortira u odgovarajući otpadni spremnik ipak razmisliti i je li odlaganje u otpad zaista jedina opcija za taj isluženi komad? Jer kružno gospdarstvo počinje i uči se baš kao i lijepo ponašanje ponajprije u našem domu!
Matija Hlebar, srpanj 2026.