Uvod
Suvremeno društvo u svakodnevnom načinu rada i života stvara i opasni otpad. Opasni otpad je otpad koji zbog svojih svojstava može predstavljati opasnost za zdravlje ljudi ili okoliš. Zato takav otpad zahtijeva posebno postupanje tijekom sakupljanja, prijevoza, skladištenja, oporabe i zbrinjavanja dijela koji se ne može oporabiti. Oznake za opasni otpad koje se danas upotrebljavaju u Hrvatskoj potječu iz zakonodavstva Europske unije za klasifikaciju opasnog otpada: HP1 do HP15. Kratica HP u oznaci znači opasno svojstvo (engl. Hazardous Property).
Prema europskom zakonodavstvu i hrvatskom Zakonu o gospodarenju otpadom, opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava (HP1 do HP15). Pojedine oznake su za sljedeća opasna svojstva:
- HP1 Eksplozivno
- HP2 Oksidirajuće
- HP3 Zapaljivo
- HP4 Nadražujuće
- HP5 Štetno za organe / specifično toksično
- HP6 Akutno otrovno
- HP7 Karcinogeno
- HP8 Nagrizajuće
- HP10 Toksično za reprodukciju
- HP11 Mutageno
- HP12 Oslobađa otrovne plinove
- HP13 Senzibilizirajuće
- HP14 Ekotoksično
- HP15 Može naknadno pokazati opasna svojstva.
Materijalna oporaba opasnog otpada i održivi razvoj
Materijalna oporaba otpada je postupak u kojem se otpad, pa tako i opasni otpad obrađuje na način da se iz njega ponovno dobivaju korisne sirovine, materijali ili proizvodi. Tako dobivene korisne sirovine, materijali ili konačni proizvodi vraćaju se u proizvodni proces (gospodarski ciklus) ili u izravnu uporabu i tako doprinose kružnom gospodarstvu. Umjesto oporabe moguće je zbrinjavanje opasnog otpada odlaganjem ili spaljivanjem. Zbrinjavanje odlaganjem je odgoda rješavanja problema, a zbrinjavanje spaljivanjem je pokušaj rješavanja problema koji sa sobom nosi i uvodi nove rizike!
Zato je, ako je ikako moguća, materijalna oporaba opasnog otpada prema hijerarhiji gospodarenja otpadom okolišno, društveno i gospodarski prihvatljivija od drugih načina zbrinjavanja opasnog otpada. I materijalna oporaba će na kraju možda imati dio opasnih tvari koji će se morati zbrinuti odlaganjem ili spaljivanjem. U kontekstu održivog razvoja, materijalna oporaba opasnog otpada može se promatrati kroz tri dimenzije održivog razvoja: okolišna, društvena i gopodarska.
U okolišnoj dimenziji održivog razvoja materijalna oporaba opasnog otpada smanjuje potrebu za eksploatacijom nedirnutih prirodnih resursa (primarnih sirovina), smanjuje količine opasnog otpada za zbrinjavanje, smanjuje emisije stakleničkih plinova u usporedbi s proizvodnjom iz primarnih izvora te vraća vrijedne sirovine, materijale ili proizvode (npr. metale, otapala, ulja, kiseline, katalizatore) u proizvodni ciklus.
U društvenoj dimenziji održivog razvoja materijalna oporaba opasnog otpada smanjuje rizike za zdravlje stanovništva i radnika, doprinosi odgovornijem korištenju prirodnih resursa (primarnih sirovina) za buduće generacije, stvara nova “održiva” radna mjesta te potiče i izaziva razvoj stručnih i tehnoloških kompetencija.
U gospodarskoj dimenziji održivog razvoja materijalna oporaba opasnog otpada smanjuje troškove nabave primarnih sirovina, stvara nova tržišta za sekundarne sirovine, potiče razvoj industrija recikliranja i kružnog gospodarstva te povećava ukupnu resursnu učinkovitost gospodarstva.
Primjeri dobrih praksi u Hrvatskoj
Primjeri dobrih praksi materijalne oporabe opasnog otpada u Hrvatskoj pokazuju da i pojedina poduzeća na hrvatskom tržištu prepoznaju prilike za ovakvu gospodarsku djelatnost u kontekstu održivog razvoja. U nastavku navodim neke primjere dobrih praksi materijalne oporabe opasnog otpada na hrvatskom tržištu koje sam pronašao istraživanjem javno dostupnih izvora informacija. To nisu svi pozitivni primjeri, sigurno ih ima još! Pri tome mi nije namjera promovirati kroz primjere navedena poduzeća u Hrvatskoj koja se bave ovom gospodarskom djelatnošću, već jedino ukazati čitatelju na postojanje dobrih praksi. Naravno nisam objektivan niti stručno ocijeniti postupke oporabe koje provode. No uz sve ove ograde, dobar je osjećaj da se kao društvo brinemo i razmišljamo o našem opstanku!
PREMIFAB d.o.o. je jedan od najzanimljivijih hrvatskih primjera dobre prakse u području materijalne oporabe opasnog otpada, osobito zbog specijalizacije za regeneraciju otpadnih otapala. Tvrtka primjenjuje načela kružnog gospodarstva prema kojima “otpad postaje resurs”. Umjesto spaljivanja opasnih otapala, tvrtka ih regenerira i ponovno vraća u proizvodne procese. Njihov proces se temelji na tome da se otpadna otapala iz industrije (npr. iz farmaceutske, automobilske, grafičke, kemijske) analiziraju, pročišćavaju i vraćaju na tržište kao sekundarna sirovina ili novi proizvod.
C.I.A.K. d.o.o. je vjerojatno najpoznatiji hrvatski primjer materijalne oporabe opasnog otpada. Tvrtka je razvila zatvoreni sustav prikupljanja, obrade i recikliranja otpadnih akumulatora i baterija. U njihovom centru u Zaboku obrađuje se oko 95 % olovno-kiselih baterija prikupljenih u Hrvatskoj (!), pri čemu se oporabom dobivaju olovo, plastika i druge sekundarne sirovine koje se vraćaju u proizvodnju novih proizvoda.
FRIŠ d.o.o. je također jedan od ovlaštenih sakupljača i oporabitelja baterija i akumulatora u Hrvatskoj. Aktivan je i u gospodarenju litij-ionskim baterijama iz električnih vozila, što postaje sve važnije zbog očekivanog razvoja elektromobilnosti i primjene kućnih baterijskih sustava za lokalno spremanje viška proizvedene energije u fotonaponskim elektranama za odgođeno korištenje.
INA Maziva d.o.o. upisana su u Očevidnik sakupljača i oporabitelja, kao sakupljač otpadnih ulja. Tvrtka posjeduje Okolišnu dozvolu i Dozvolu gospodarenjem otpadom. INA MAZIVA d.o.o. imaju dozvolu za oporabu otpadnih ulja (I.kategorije) odgovarajuće kvalitete, te za oporabu zauljene vode i otpadnih emulzija. Otpadna ulja I i II kategorije može se predati, bez naknade na njihovoj lokaciji, a oni će ih adekvatno zbrinuti bez rizika i opasnosti po okoliš i zdravlje ljudi. Također orijentirani su i prema reciklabilnoj ambalaži svojih proizvoda. Tako doprinose zaštiti okoliša, iskorištavanju vrijednih svojstava otpada uz ostvarenje ekonomskih benefita i zadovoljavanje očekivanja društvene zajednice.
Zaključno
Materijalna oporaba opasnog otpada predstavlja jedan od najvažnijih načina za ostvarenje ciljeva održivog razvoja jer istovremeno omogućuje stvaranje dugoročne okolišne, društvene i gospodarske vrijednosti. Umjesto odlaganja ili spaljivanja, opasni otpad se kroz odgovarajuće tehnološke postupke pretvara u sekundarne sirovine koje se ponovno koriste u proizvodnim procesima. Time se smanjuje potreba za primarnim resursima i doprinosi razvoju kružnog gospodarstva. Stoga materijalnu oporabu opasnog otpada treba promatrati kao strateški alat za postizanje održivog razvoja, a ne samo kao obvezu propisanu zakonodavstvom.
Navedeni primjeri nemaju pretenziju biti cjeloviti presjek stanja oporabe opasnog otpada, ali mogu biti dobar putokaz i iskre ideja na putu prema održivosti. Ma da pojednostavnimo to na jezik koji svi razumijemo: svaki dobar primjer oporabe koji uočite je putokaz opstanku na našem planetu Zemlji. Budimo stoga zahvalni ljudima i tvrtkama koji osmišljavaju procese oporabe običnog, a posebno opasnog otpada kojega svi stvaramo!
Matija Hlebar, listopad 2026.