Uvod
Tijekom posljednjeg desetljeća svladavanje znanja je stagniralo, a loših rezultata ima i u zemljama gdje su školski sustavi bili vrlo uspješni. Očito, treba inovirati obrazovne programe kako bi učenici mogli svladavati tehnološke i kognitivne vještine. Dodatno, napredak u razvoju umjetne inteligencije znatno utječe na ukidanje nekih zanimanja i stvaranje novih postavljajući stalno nove vještine u prioritet svladavanja i poželjnosti!
No, osim pripreme učenika za nova zanimanja, obrazovni sustavi moraju se uključiti i u rješavanje društvenih pitanja kao što je borba protiv klimatskih promjena. Rasprave o obrazovnom učinku uglavnom se vrte oko malog skupa razvijenih zemalja koje imaju relativno visoke rezultate dok oko 90 posto djece živi u zemljama gdje su obrazovni rezultati loši.
Učenje u prvom planu
U akciju za unapređenje obrazovnih sustava uključio se i UNICEF. Kako bi se sva djeca uključila u školovanje, potrebni su inovativni obrazovni sustavi, a učenicima, obitelji i nastavnicima učenje mora biti u prvom planu. Inovacije u obrazovanju su puno više od svladavanja vještina i novih tehnologija. Programi koji se oslanjaju na kreativnost i poticanje kritičkog razmišljanja mogu poboljšati rezultate i osposobiti djecu za život u novo tehnološko doba. UNICEF-ove institucije već surađuju sa školama i vladama na izgradnji inovativnih obrazovnih sustava koji poboljšavaju učenje za svu djecu. Sada je lakše poučavati i digitalizirati pa zaista možemo oblikovati bolji svijet. Škola mora moći pomoći učenicima da razmišljaju svojom glavom, da znaju što je ispravno, a što je pogrešno. Andreas Schleicher, inicijator OECD-ovog programa za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA), pratio je obrazovne stručnjake u više od 70 zemalja u njihovim naporima da osmisle i provedu metode usmjerene prema budućnosti. To nije kopiranje tuđih rješenja već promatranje dobre prakse. Schleicher tvrdi – kako bi se škole mogle prilagoditi modernom svijetu trebaju se više osloniti na znanost.
Inovativni modeli
Obrazovni modeli koji postoje već dvjestotinjak godina više su okrenuti prošlosti negoli tehnološkoj budućnosti pa diljem svijeta niču ideje o novim metodama podučavanja. Svjetski ekonomski forum proučio je kako treba promijeniti obrazovanje i definirao nove modele obrazovanja za četvrtu industrijsku revoluciju s nekoliko primjera iz inovativnih škola:
- U kineskoj provinciji Zhejiang uveli su nastavni plan i program za najmlađe koji potiče učenje kroz igru. Igra Anji Play na otvorenom – penjanje i slaganje kocaka s jeftinom opremom proširila se nakon Zhejianga cijelom Kinom, a već postoje i prve škole u SAD-u, Europi i Africi.
- Finski obrazovni sustav smatra se jednim od najboljih, a jedna škola – South Tapiola High School – podučava učenike kroz suradnju s poduzetnicima. Učenici rade u grupama kako bi osmislili vlastiti posao i da svoje ideje prijave na nacionalna natjecanja.
- Jedna od glavnih aktivnosti indonezijske Zelene škole na Baliju je održavanje školskog okoliša. U školskoj godini 2017./2018. učenici su mjesečno proizveli više od 150 kilograma hrane, a zatim su se udružili s dobavljačem čiste energije u Singapuru i isključili se iz električne mreže.
- Belgijski učitelj i poduzetnik Koen poslao je 2015. godine u kenijski izbjeglički kamp Kakuma više od 20 prijenosnih računala, solarne panele i internetsku opremu kako bi učitelje volontere povezao s djecom izbjeglicama. Sada već 350 učitelja na šest kontinenata podučava djecu u kampovima – na daljinu. Model Kakuma proširio se u Africi, Argentini, Brazilu i Kanadi.
- Teky je prva STEAM akademija u Vijetnamu koja podučava djecu o programiranju, robotici, web-dizajnu i multimedijskim komunikacijama, a tečajevi se održavaju tijekom školske godine i praznika. Osnovana je 2017. godine, a sad ima 16 centara u pet gradova. STEAM koncept učenja njeguje usvajanje „soft“ i „hard“ vještina, dok STEM koncept gura usvjanje samo „hard“ vještina. STEAM koncept razvija cjelovitog učenika pazeći na cjelovit razvoj i emocionalne inteligencije i socijalnih vještina.
Uz ove primjere iz svijeta valja istaknuti i Tehničku školu Sisak. Kroz SEL-klub za elektroniku i Znanstveno-istraživačku sekciju, profesor Stevče Arsoski već 35 godina radi s mladim inovatorima. Kroz to vrijeme škola je iznjedrila više od dvije tisuće inovatora koji su izradili bezbroj projekata i pobrali nebrojene nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a najbolji su ostvarili i poslovni uspjeh.
Nužne su stalne promjene
Za napredovanje školskog sustava nužne su stalne promjene i prilagodbe ovisno o znanstvenim otkrićima i napredovanju društva. Tehnologija je zlatni rudnik inovacija iz raznih područja. Tu se kriju napredne mogućnosti istraživanja, nova znanja i saznanja te bolje metode predavanja.
Ipak, tehnologija je samo alat pa nastavnike treba obučiti kako se njome mogu služiti. Škola može biti privlačnija kroz vanjske aktivnosti – umjetničke radionice i sport, a kulturnu pozadinu treba povezati s nastavnim sadržajima da se učenici s više volje posvećuju – učenju. Vrlo su važna i priznanja. Pohvala za trud, uzorno ponašanje i dobar uspjeh kao rezultat truda može potaknuti učenika da se i dodatno potrudi i postigne još bolje rezultate. U školi i oko nje treba stvoriti pozitivnu atmosferu. Promjene koje su se već dogodile pomažu da školski sustav krene prema budućnosti.
Projekt OTTER
I Europska unija nastoji osigurati kvalitetno obrazovanje europskoj djeci. Da se razvije svijest o interakcijama u suvremenom društvu između znanosti, tehnologije, obrazovanja i okoliša, važno je razumjeti znanstvene procese. Znanost pomaže učenicima u promatranju, zaključivanju i svladavanju vještina kao što je kritičko razmišljanje. Kako bi se potaknuo interes mladih za STEM predmete i poboljšalo njihovo stjecanje znanstvenih spoznaja EU financira projekt OTTER – nove metode obrazovanja izvan učionice (engl. education outside the classroom, EOC). Tim projektom povezat će se europski stručnjaci i izgraditi temelj za razvoj pilot-programa. Pilot-projekti će se temeljiti na temi o očuvanju okoliša i smanjenju plastičnog otpada.
UNESCO
Naš planet se nalazi na povijesnom raskršću gdje se trendovi mijenjaju brzinom vjetra. To nužno zahtijeva i promjenu obrazovnog sustava koji se mora prilagoditi novim izazovima. Obrazovanje ima najveći potencijal za oblikovanje održive budućnosti. Zato UNESCO svojim izvješćem Reimagining Our Futures Together: A New Social Contract for Education poziva sve zemlje na globalnu solidarnost i međunarodnu suradnju u obrazovanju.
Lidija Orešković, rujan 2024.