Uvod
Održivi razvoj čovječanstvu omogućuje nastavak života i poslovanja na planetu Zemlji. Pojam održivog razvoja definiran je na inicijativu Ujedinjenih naroda (UN) davne 1987. godine u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj pod nazivom „Naša zajednička budućnost” kao „razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe”.
Održivi razvoj je dugo u temeljima politika i aktivnosti Europske unije i postao je jedan od dugoročnih ciljeva sukladno stavku 3. članka 3. Ugovora o Europskoj uniji. Time su potvrđene njegove tri dimenzije, ekonomska, društvena i okolišna, prema kojima je neophodno objedinjeno djelovati.
UN i održivi razvoj
UN-ova posebna, nezavisna Svjetska komisija za okoliš i razvoj osnovana je u prosincu 1983. sa zadatkom rješavanja velikog izazova svjetske zajednice odnosno utvrđivanja mogućnosti svjetskog razvoja s aspekta stanja okoliša i društva. Prva predsjednica Komisije bila je predsjednica Vlade Norveške Dr. Gro Harlem Brundtland pa se stoga ova Komisija najčešće pojavljuje pod nazivom Brundtlandina Komisija.
Opća skupština UN-a je već tada zatražila od Svjetske komisije za okoliš i razvoj hitno formuliranje „Naše zajedničke budućnosti” koja će sadržavati ključne smjernice za globalnu promjenu u smjeru održivog razvoja, slika 1.
Na konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992. pažnja svjetske javnosti bila je usmjerena na sve veće proturječnosti brzog razvoja i očuvanja okoliša. Usvojeni su Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21) kao snažna potpora održivom razvoju.
Opća skupština UN-a 2000. godine usvojila je Milenijsku deklaraciju i osam Milenijskih razvojnih ciljeva kojima je definirala međunarodne ciljeve održivog razvoja i aktivnosti za njihovo ostvarenje do 2015. Države članice UN-a su se obvezale na postizanje osam definiranih ciljeva u navedenom roku.
Na konferenciji UN-a o održivom razvoju u Rio de Janeiru 2012. definirani su cjeloviti okvir i budući ciljevi za održivi razvoj koji obuhvaćaju gospodarsku, društvenu i okolišnu dimenziju održivog razvoja. Isti se nadovezuju na Milenijsku deklaraciju i Milenijske razvojne ciljeve te predstavljaju globalnu razvojnu agendu za razdoblje nakon 2015.
U UN-u na Sastanku na vrhu o održivom razvoju 2015. u New Yorku usvojen je Program za održivi razvoj do 2030. pod nazivom „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj“. Temelj Agende 2030 predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja koji su detaljno razrađeni u 169 međusobno povezanih podciljeva. Sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030.
EU i održivi razvoj
EU već dugo poduzima korake za održivu europsku budućnost s ciljem dostojanstvenog života za sve na Zemlji, slika 2.
EU je 2001. godine donijela svoju prvu strategiju održivog razvoja. Ona je revidirana 2006. te je definirana dugoročna vizija održivosti u kojoj gospodarski rast, društvena kohezija i zaštita okoliša idu ruku pod ruku, međusobno se podržavajući.
Strategija Europa 2020. je donesena 2010. i povezana je s održivim razvojem kroz definirane ciljeve:
- Obrazovanje i inovacije – „PAMETNA”
- Niske emisije ugljika, prilagodba klimatskim promjenama i utjecaj na okoliš -„ODRŽIVA”
- Otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva – „UKLJUČIVA”.
EU je 2015. imala vodeću ulogu u pregovorima koji su rezultirali usvajanjem Agende 2030, a već 2016. je Europska komisija učinila održivi razvoj glavnom sastavnicom ključnih međusektorskih projekata, sektorskih politika i inicijativa. Time je postavljen okvir EU-a za provedbu Agende 2030.
Europski zeleni plan je usvojen u prosincu 2019. Sastavni je dio strategije Europske komisije za provedbu Agende 2030 i postizanje ciljeva održivog razvoja. Komisija je Europskim zelenim planom preusmjerila proces makroekonomske koordinacije u okviru europskog semestra kako bi integrirala ciljeve održivog razvoja u središte donošenja politika i djelovanja EU-a.
Zaključno
Nakon 20-godišnjeg aktivnog bavljenja održivim razvojem u različitim zadacima mog života, mišljenja sam da je održivi razvoj stvar zdravog razuma kako u poslovanju tako i u životu općenito. Vjerujem da svi želimo zadovoljiti naše potrebe danas, ostavljajući našim potomcima mogućnost da zadovolje svoje potrebe u budućnosti, kao što je davne 1987. godine zaključila Bruntadlina Komisija u svom izvještaju „Naša zajednička budućnost”.
Nakon toliko ipisanih papira i dobrih političkih odluka pa i konkretnih nastojanja, žalosti me kako može biti recimo nogometni derbi dva kluba, sa ili bez prigodne tučnjave, mnogo važnija tema za većinu građana EU od teme zajedničke budućnosti. Za nadati se da će se i taj stav mijenjati prije nego ratničkim i razvojnim pohodima sami uništimo Zemlju jer, za razliku od nogometa, u bitki za održivost nema pobjedničkog tima. Izgubiti ili sačuvati budućnost na Zemlji možemo samo svi zajedno.
Matija Hlebar