Uvod
Pri održavanju kuće i stana najskuplje je grijanje jer troši najviše energije. Dakako, to ponajviše ovisi o konstrukciji i gradnji jer u dobro izoliranoj kući, gdje se pri projektiranju vodilo računa i o komforu i o izvoru topline, troškovi su manji. Bez obzira na to kako se i čime grijete možete uštedjeti i povećati udobnost dogradnjom opreme, pravilnim održavanjem ili izborom učinkovitijeg sustava. Za smanjenje računa nije dovoljno imati samo energetski učinkovitu peć – tek kombiniranjem inovativne opreme i poboljšanjem izolacije kuće može se ozbiljno uštedjeti.
Energenti i grijaći sustavi
Plinski sustavi i peći – U kućama i stambenim zgradama najčešće se ugrađuju centralni sustavi grijanja na plin s radijatorima. Stariji kotlovi su ispuštali plinove pri sagorijevanju izravno u atmosferu pri čemu se gubilo puno korisne energije dok noviji toplinu ispušnih plinova u dimnjaku rabe za predgrijavanje hladnog zraka potrebnog za gorenje u plameniku. Grijanje se kontrolira i regulira, a najvažniji instrument je termostat koji uključuje i isključuje sustav. Termostati mogu biti jednostavni uključi/isključi izvedbe, ali i dnevno ili tjedno programabilni s više razina temperature u periodu. Pojedinačne plinske peći nisu toliko učinkovite.
Električne grijalice – Obične grijalice su jeftine, ali grijanje za vrijeme „skupe struje“ puno košta. Pretvaraju struju izravno u toplinu. Nude se radijatori, mramorne ploče i grijaći paneli, a najnovija oprema za centralno grijanje uključuje i sustave koji se s plina mogu prebaciti na struju. Uljni radijatori akumuliraju više topline negoli voda. Nekad popularne infragrijalice brzo zagrijavaju prostor, ali gola žarna nit je opasna na dodir i do nje ne smije doprijeti voda. Zato ih je u kupaonici zamijenio praktičniji i sigurniji električni radijator. Izbor je širok, no više se isplati kupiti malo pametniju grijalicu s programabilnim termostatom koja će grijati onoliko i kada je potrebno. Grijanje na struju pononvo postaje popularno i primjenom infracrvenih panela.
Toplinske pumpe – rade na načelu kružnog procesa promjena stanja plina. Kad sustav prođe kroz niz različitih stanja, te se vrati u početno, kaže se da je obavio kružni proces. Tijekom kružnog procesa sustav može predati rad okolini, te tako djelovati kao toplinski motor. Toplinski motor prenosi energiju iz toplijeg spremnika u hladniji spremnik, te pritom dio te energije pretvara u mehanički rad. Ciklus se također može obrnuti. Sustavu se može dovoditi rad izvana, te se on tada ponaša kao toplinska pumpa (dizalica topline) jer iz hladnijeg spremnika toplinu predaje u topliji. Rashladni uređaji ispuštaju izvučenu toplinu iz zatvorenog prostora u okoliš, dok toplinska pumpa uvlači toplinu iz okoliša u zatvoreni prostor. Toplina iz okoliša, općenito hladnijeg tla, vode ili zraka, uz pomoć električnog sustava „podiže“ se u topliji zatvoreni prostor, tj prostor koji se želi dodatno zagrijati. Električna energija u dizalici topline sudjeluje pri „podizanju“ topline iz hladnijeg u topliji spremnik. Prenesena toplinska energija u kružnom procesu promjene stanja plina može biti višestruko veća od uložene električne energije. Zemlja je odličan spremnik topline, na dubini oko jednog metra temperatura ne pada ispod 5 do 8°C. Slično vrijedi i za vodu ili more. Svi pak znamo da u toplijim područjima i „malo jači“ klima uređaj se može prebaciti u način rada toplinske pumpe pa se tako crpi toplina iz okolnog zraka i prebacuje u zatvoreni zagrijavani prostor.
Peleti i drvo – Otvoreni kamini na drva, iako daju i topli sjaj i ugođaj, nisu učinkoviti jer se toplina ne predaje učinkovito u prostor. Zato i klasično drvo pri grijanju sve češće zamjenjuju peleti koji se proizvode od prešanog drva i piljevine pod visokim pritiskom. Energetski su jači, učinkovitiji, ekološki prihvatljivi i jeftiniji. Osim sobnih peći na pelete postoji i posebna koja se spaja na standardni sustav centralnog grijanja s toplom vodom i radijatorima. Uz povoljnu cijenu i veću iskoristivost, prednost grijanja na pelete očituje se i kroz sve inovativnije „programabilne“ peći koje se same pale, gase i ustaljeno reguliraju proizvodnju i predaju topline.
Podno grijanje – Iako je podno grijanje starije od dvije tisuće godina, učinkovitost sustava omogućila je tek moderna tehnologija. Pritom kvalitetni materijali, ispravna i stručna izvedba instalacije daju vrhunski komfor uz optimalnu cijen. U usporedbi s radijatorskim, podno grijanje nudi općenito bolje higijenske uvjete i zdraviju klimu. Toplina se ravnomjerno ižaruje s cijele površine grijanog poda i uzdiže prema stropu pa je visinska temperaturna podjela gotovo idealna, a nema neugodnog kružnog strujanja kroz prostor kao kod radijatorskog grijanja. Pod s cijevima je zapravo radijator velike površine pa svoj puni učinak postiže i s toplom vodom niže temperature od vode u radijatorskom grijanju. Pod se dulje zagrijava, ali i dulje drži temperaturu tako da je klima općenito ugodnija! Vrlo često se priprema tople vode za podno grijanje može odvijati i u solarnim kolektorima, bilo da se voda izravno grije sunčevim zrakama, bilo da se grije električnim grijačima koji se napajaju iz fotonaponskih modula.
Aktivno solarno grijanje
Za pripremu tople vode za centralno radijatorsko grijanje prikladni su i solarni kolektori. U kolektoru voda – ili neka druga tekućina – apsorbira sunčevu toplinu, povećava se njezina temperatura i cirkulacijskom pumpom šalje se u spremnik. U spremniku se toplina izmjenjuje na izmjenjivaču topline koji pripada primjerice radijatorskom cjevnom sustavu. U nedostatku sunca spremnik se može grijati i nekim drugim izvorom topline, primjerice električnim grijačem. Komponente sustava tako uključuju cjevovode, pumpe, ventile, izmjenjivač topline, spremnik i kontrolne uređaje. Spremnici su pod tlakom ili bez tlaka, ovisno o izvedbi. Skupljena sunčeva toplina se distribuira u centralno grijanje s radijatorima ili u podno grijanje. Aktivno solarno grijanje je najisplativije u hladnim klimama gdje ima dovoljno sunčanih dana jer zamjenjuje skupa goriva, a još je ekonomičnije ako grije i potrošnu vodu. Nije potrebno ukazivati kako grijanje aktivnim solarnim sustavom može značajno smanjiti račune i onečišćenje zraka stakleničkim plinovima koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
Pametni uređaji i programiranje
Kad odlučujete kako ćete se i čime grijati, vodite računa da je toplina iz prirode djelotvorna i besplatna. Tehnološki razvoj ekološki prihvatljivih sustava koji manje zagađuju okoliš i štede energiju već uspješno zamjenjuje tradicionalno plinsko grijanje. To su kondenzacijski kotlovi nove generacije, toplinske pumpe, kotlovi na biomasu, fotonaponski sustavi i kućna automatizacija za sve preciznije i pouzdanije upravljanje sustavima koji se hrane energijom iz obnovljivih izvora. Termostatski ventili i inteligentni termostati uvelike sprečavaju gubitak topline, a to ne utječe samo na račun već i na potrošnju energije uz manju emisiju ugljičnog dioksida. Pametni uređaji omogućuju i daljinsko programiranje pomoću aplikacija instaliranih na pametnim telefonima. Spojeni su na internet pa se grijanje može uključiti ili isključiti i kad niste kod kuće. Ako je sustav postavljen da se uključi u određeno vrijeme to u izvanrednoj situaciji možete odgoditi. Osim toga, u svakoj sobi, kuhinji, kupaonici možete podesiti temperaturu prema potrebi. Senzori u termostatskim ventilima detektiraju otvoren prozor i privremeno isključuju radijator u toj sobi. Kombinacija ekoloških sustava i inteligentnih uređaja za upravljanje omogućuje da grijanje kuće ili stana više nije žderač energije, veliki trošak ni zagađivač okoliša. Kako bi se to postiglo važno je i redovito održavanje. Servisirani kotao je učinkovitiji i sigurniji, a uz to i manje troši.
Čista energija za sve Europljane
U Europskoj se uniji na grijanje i hlađenje godišnje potroši više od pedeset posto utrošene energije. Zato su Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora (2018. godine) uvedene posebne odredbe da se poveća udio obnovljivih izvora i ubrza razvoj ekološki povoljnih sustava u grijanju i hlađenju, prema kojima svaka članica EU-a mora svake godine povećati udio obnovljivih izvora energije u tom sektoru. Strategija EU-a za – iz 2016. godine – daje pregled potrošnje energije i kombinacije goriva za grijanje i hlađenje u građevinarstvu i industriji, a u paketu Čista energija za sve Europljane, donesenom 2019. godine, spominju se mjere i alati za veću proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i veću energetsku učinkovitost u tom sektoru.
Akcijom Val obnove nastoji se poboljšati energetska učinkovitost, potaknuti gospodarstvo i osigurati Europljanima bolji životni standard. Kao ključna inicijativa izdvojena je obnova javnih i privatnih zgrada. Cilj je do 2030. godine obnoviti 35 milijuna zgrada, čime bi se u EU-u udvostručila godišnja stopa energetske obnove. S obzirom na procjenu da si oko 40 milijuna Europljana ne može priuštiti odgovarajuće grijanje, obnova će pomoći i u rješavanju problema energetskog siromaštva. To će siromašnima poboljšati higijenske uvjete, utjecati na zdraviji život i smanjiti račune za energiju. Doneseni su i desetogodišnji nacionalni energetski planovi EU-članica za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
U Strategiji energetskog razvoja Hrvatske uz intenzivniju energetsku obnovu zgrada spominje se i obnova zastarjelih sustava grijanja koji imaju velike gubitke. Kako ćemo se (i kako se moramo) ubuduće grijati razrađeno je do detalja na – papiru. Zasad se stvari kreću korak-po-korak, no nadamo se da će se ipak uhvatiti brzina djelovanja koja vodi do zacrtanih ciljeva.
Lidija Orešković, prosinac 2024