Glavni cilj kružnog gospodarstva jest smanjiti jaz između proizvodnih ciklusa i ekosustava o čemu ovisi opstanak svih živih bića na našem planetu. Enormna zagađenja i osiromašenje prirodnih izvora ugrožavaju okoliš i cjelokupno društvo. U gospodarstvu se mora dogoditi radikalna promjena prema djelovanju u skladu s prirodnim zakonima. Sve aktivnosti kružnog gospodarstva podređene su očuvanju materijalnih, energetskih i radnih vrijednosti. To znači da treba dizajnirati dugotrajne proizvode koji se recikliranjem prerađuju za ponovnu upotrebu čime se zatvara proizvodno-uporabni krug.
Za sadašnjost i budućnost
Vrijeme kad smo iskorišteni proizvod odmah bacali u smeće je prošlost. Takvim postupanjem nagomilale su se sve vrste otpada i zagušile planet. A otpad nije neizbježan problem. Zapravo, loš utjecaj na okoliš najviše se stvara već pri nepromišljenom dizajniranju proizvoda pa kroz proizvodnju sve do pakiranja. A koliko je ambalažna industrija bitna za održivost, znaju dobro primjerice u američkoj tvrtki DS Smith poznatoj diljem svijeta, koja ima zastupstvo i u Hrvatskoj. Kartonska DS Smith ambalaža primjerice omogućuje učinkoviti transport i skladištenje, a pomaže i pri prodaji raznih proizvoda. Recikliranjem papirnih vlakana i inovativnom proizvodnjom održive kartonske ambalaže možemo svake godine spriječiti sječu više od 360.000 stabala. DS Smith strategija održivosti usklađena je s načelima kružnog gospodarstva jer smanjuje pritisak na prirodne resurse, osigurava bolju opskrbu sirovinama, potiče primjenu inovacija, povećava konkurentnost, a potrošači dobivaju trajnije, inovativnije i jeftinije proizvode. Zbog toga je tvrtka DS Smith za sva svoja ambalažna rješenja razvila princip kružnog dizajna. Reciklirani papir pretvaraju u ambalažu koju nakon upotrebe prikupljaju i ponovno pokreću krug. Tako se uspješno bore s plastičnim otpadom. Od 2020. godine maknuli su s dućanskih polica više od milijardu plastičnih artikala – ambalažu za voće i povrće, plastične nosače, termoskupljajuću foliju za pakiranje bezalkoholnih pića i još mnogo toga. U skladu s tim nastojanjima djeluje i DS Smith Hrvatska, kod nas je zamijenjeno više od 16 milijuna komada plastične ambalaže papirnom!
Prijelaz na održive proizvode
U Europskoj uniji godišnje se proizvede više od dvije milijarde tona otpada, no kružnim modelom proizvodnje i potrošnje životni vijek proizvoda znatno se produžuje čime se otpad svodi na najmanju moguću razinu. To ide u prilog zaštiti okoliša – štede se prirodni resursi, čuva bioraznolikost, smanjuje emisija stakleničkih plinova i potrošnja energije. Uz to se povećava konkurentnost, potiču inovacije i stvaraju nova radna mjesta. Redizajniranjem materijala i proizvoda za kružnu upotrebu potiču se inovativni procesi u različitim gospodarstvenim područjima, a potrošači dobivaju dugotrajniji proizvod čime štede novac. Kružnom gospodarstvu prilagođeno je i EU zakonodavstvo koje obuhvaća ekološki dizajn, ambalažu, zeleni marketing, gospodarenje otpadom i druga ključna područja. Prema Zelenom planu Europska komisija je predložila mjere kojima se proširuje lista proizvoda na koje se primjenjuju pravila o ekološkom dizajnu. Izmijenjena je uredba o gospodarenju otpadom, predložena su nova pravila o ambalaži te program certificiranja za uklanjanje ugljika. Donesena je regulativa o prihvatljivosti proizvoda za okoliš i direktiva o gospodarenju tekstilnim i biološkim otpadom. Novim pravilima uvedena su stroža ograničenja, zabranjene su neke kemikalije i recikliranje onečišćujućih tvari.
Akcijski plan i plastični otpad
Kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo održivost se mora uključiti u sve faze. EU zastupnici podupiru strategiju kojom bi se postupno ukinula upotreba mikroplastike. Jeftina i izdržljiva, široko primjenljiva plastika gadno zagađuje šume, rijeke, obale, a najviše mora. Šteti morskim biljkama i životinjama, ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Europski parlament poziva na mjere za hitno smanjenje morskog otpada. Godine 2021. svaka osoba u Europskoj uniji proizvela je prosječno 36 kg plastičnog ambalažnog otpada od čega je reciklirano oko 14,7 kg. Zato je Europska komisija predložila strategiju čiji je cilj osigurati da se do 2030. svaki komad plastične ambalaže može ponovno upotrijebiti ili reciklirati.
Od dizajna do dizajna
Kružno gospodarstvo ima svoju cijenu. I ne vrti se sve samo oko otpada iako o njemu moramo razmišljati kao o potrošnji struje ili vode. Potrošimo li više ili više odbacimo, treba više i platiti. Na razini Europske unije vidljivi su pomaci, no provedba mjera za postizanje različitih ciljeva kontinuirano se susreće s ekološkim, ekonomskim i tehnološkim izazovima. Prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, voditeljica Laboratorija za inženjerstvo okoliša Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom kaže – postoji percepcija da je kružno gospodarstvo vezano isključivo uz gospodarenje otpadom, no to je tek odlomak cijele priče. Poanta je u nastajanju proizvoda – od čega je napravljen, je li recikličan, kako je pakiran… Otpad dolazi na scenu tek kad se potrošen proizvod razvrsta i ubaci u zelenu, žutu, plavu ili sivu kantu. Tu počinje njegov krug – recikliranjem. Jasno je da kružno gospodarstvo košta i da je skuplje u odnosu na linearni sustav. Hrvatski i europski gospodarstvenici još posluju po principima tržišta – kada je nafta jeftina, više se isplati proizvoditi plastiku iz nafte, a kada poskupi jeftinija sirovina je reciklirani granulat. Ipak, sada se sve više zahtijeva ambalaža s udjelom recikliranog materijala.
Europa kao primjer
Unatoč svim mjerama i uredbama o gospodarenju otpadom provedba zapinje jer prikupljanje odvojenog otpada košta više. To zahtijeva posebnu infrastrukturu – kompostane, sortirnice, centre, energane i druga postrojenja za recikliranje različitih vrsta otpada, a taj proces od ideje do realizacije traje godinama. Europski pravac daje rezultate. Ovo kako radi Europa trebalo bi preslikati na cijeli svijet. U Kini zaštita okoliša nije bila prioritet, a prije pet godina zabranili su uvoz neobrađene plastike. Sad ih slijede i neke druge manje razvijene zemlje. Nove generacije uče kako zaštititi okoliš. Današnji studenti na studiju Inženjerstva okoliša pripremaju se za kreiranje inovativnih rješenja kako bi se poboljšalo stanje na našem planetu. O kružnom gospodarstvu treba educirati zaposlenike, pripremiti nastavne planove za škole. Treba informirati prijatelje i suradnike o tome zašto je kružno gospodarstvo toliko važno i kako ga podržati. Nužno je da u tomu sudjeluju odgovorni na svim razinama. Sustavi se stalno redizajniraju i uvode se novi projekti. Kako bismo podržati promjene svatko od nas mora dobro odigrati svoju ulogu. Jer, krug se konačno zavrtio u pravom smjeru!
Lidija Orešković, listopad 2025.