Održivost (3) Pasivna i aktivna kuća

Vrijeme čitanja: 4 min

Pasivna i aktivna kuća

Tijekom posljednjih desetljeća i stanogradnja se usmjeruje prema održivosti. Primjenom tehnoloških inovacija, metoda i vještina osmišljene su nove građevinske filozofije – pasivna i aktivna kuća – kako bi se omogućio što bolji stambeni komfor uza što manju potrošnju energije i niže troškove. Takvim pristupom se ujedno drastično smanjuje i zagađenje atmosfere što ide u korist cijelog planeta.

U kući nam svaki dan treba struja, voda, toplina i svježi zrak dok gorivo i energija poskupljuje, a trošimo je sve više. Od godišnje potrošnje u Hrvatskoj gotovo polovica otpada na grijanje i hlađenje stambenih prostora. Pri takvom gospodarenju – proizvodnjom energije iz fosilnih goriva – ispuštamo u atmosferu desetke milijuna tona ugljičnog dioksida. Uz loše posljedice po okoliš imamo i visoke troškove.
Zato su znanstvenici usmjerili svoja istraživanja prema obnovljivim izvorima energije i održivoj gradnji. Kuća može biti energetski učinkovita pasivno i aktivno. Pasivni se princip temelji na dobrom izolacijskom sustavu i nepropusnosti zraka dok aktivni zahtijeva solarni energetski sustav i više prirodnog svjetla. (https://www.irbnet.de/daten/iconda/CIB13975.pdf)

Pasivna kuća

Iako je prije tridesetak godina pasivna gradnja bila čista egzotika, danas je to građevinski standard koji se može primijeniti i u novogradnji i pri obnovi starih zgrada. Taj princip gradnje za ugodno stanovanje bez konvencionalnog grijanja/hlađenja izvorno je razvijen u Njemačkoj, a od sredine devedesetih tisuće pasivnih kuća niču širom svijeta. Uza stečena iskustva u solarnoj arhitekturi, zahvaljujući novim materijalima i savršenijim sustavima grijanja lakše se gradi pa se pasivne kuće već nude i u paketu.

Krov, pod i zidovi pasivne kuće znatno su bolje izolirani negoli kod tradicionalno građenih kuća, a toplinski su mostovi svedeni na minimum. Kuća često ima prozore s trostrukim oknima umjesto standardnih s dvostrukima. Izuzetno je zrakonepropusna, ima ugrađen ventilacijski sustav s povratom topline koji osigurava uravnoteženu opskrbu svježim zrakom i filtrira prljave čestice prašine. No, najveća je prednost što pasivna kuća maksimalno štedi energiju i drastično smanjuje troškove grijanja/hlađenja jer se grije akumulacijom solarne energije i pomoćnom toplinom iz električne opreme (https://passivehouse.com/). Iako se način gradnje pasivne kuće puno brže isplati od klasične te zadovoljava globalne ciljeve održivog razvoja i Zelenog europskog plana, u Hrvatskoj je trebalo probuditi pravi interes za takvu gradnju. Prvu hrvatsku pasivnu kuću – koja je sagrađena 2005. u Bestovju pokraj Zagreba – projektirao je profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (https://www.miscevic.net). Kad  je kao prvi hrvatski predstavnik sudjelovao na 11. Međunarodnoj konferenciji o pasivnoj kući  2007. godine u austrijskom Bregenzu to ga je potaknulo da na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu već 2008. godine organizira Dane pasivne kuće – a 2014. je osnovan i Konzorcij pasivna kuća Hrvatske – kako bi se educirali građevinski stručnjaci i potaknulo zanimanje investitora za pasivnu gradnju.

Danas interes za pasivne kuće raste, a profesor Miščević i njegov tim osmislili zidni panel ECO-SANDWICH ® suradnjom Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta te industrije građevnih materijala (https://www.eco-sandwich.hr/hr/projekt/prva-primjena-prva-eco-sandwich-kuca/). ECO-SANDWICH ® je jedinstveni primjer inovativnog pristupa održivoj arhitekturi. To je montažna ventilirana zidna ploča od recikliranog građevinskog otpada i mineralne vune proizvedene inovativnom Ecose® tehnologijom kojom se štedi velika količina energija u odnosu na klasičnu proizvodnju. ECO‐SANDWICH ® smanjuje emisiju stakleničkih plinova, potrošnju energije i građevinski otpad.  Prva ECO-SANDWICH ® kuća sagrađena je 2016. u zelenoj zoni Koprivnice.

Aktivna kuća – Home for life

U skladu s tehničkim i praktičnim razvojem održive gradnje, dijalog oko ideje o aktivnoj kući započeo je 2007. godine.  Pritom se poziva na drukčiji način procjene i vrednovanja zgrada kako bi se uspostavio novi standard kvalitete stanovanja usporedno s razvojem održive proizvodnje energije. Aktivna kuća nije sušta suprotnost pasivnoj, ona slijedi njene strategije. Nudi zdraviju i ugodniju klimu, troši manje svježe vode i energije koju proizvodi sama. Taj pristup projektiranju prihvaćen je u građevinskoj industriji i arhitekturi. Načela su testirana, a specifikacije se temelje na stvarnim podacima. Aktivna kuća ima obilje svjetla i svježeg zraka, a primijenjeni materijali pozitivno utječu na udobnost, mikroklimu i okoliš.

Danska se među prvima orijentirala na održive izvore energije i niskoenergetsku gradnju. Sve je počelo s njihovim Active House Networkom, a nakon toga je osnovan međunarodni savez Active House Alliance kao zajednička platforma stručnjaka iz svih područja održive gradnje. (https://www.activehouse.info/active-house-alliance-formulates-strategy-3-0/).

Prototip prve aktivne obiteljske kuće nazvane Home for life, projektirali su AART arhitekti u Aarhusu. Zbog kombiniranog energetskog sustava – fotonaponskih panela, solarnih kolektora i toplinske pumpe – kuća stvara više energije nego što joj treba pa višak šalje u mrežu. Ima dvostruko povećane krovne i fasadne prozore s mehanizmima za automatsko otvaranje koji propuštaju obilje dnevnog svjetla. Osim toga prepuna je senzora koji očitavaju toplinu, razinu ugljičnog dioksida, vlažnost zraka i gase svjetlo u praznoj prostoriji.

Po načelima aktivne kuće sagrađen je i dječji vrtić Solhuset u danskom gradiću Hørsholmu uz obrazloženje da je arhitektonsko projektiranje s integriranim energetskim tehnologijama pravi recept za istinski održivu arhitekturu. Zidovi i stropovi su bijeli, a pod prekriven žutim linoleumom. Kroz aktivne prozore ulazi puno dnevnog svjetla, a kad ga nema dovoljno automatski se pali LED-rasvjeta. Srž tog energetskog projekta je krov. Umjesto jednoga vrtić ima četiri kosa krova s različitim kosinama na kojima su solarni paneli postavljeni u različitim položajima za optimalnu izloženost suncu. Zgrada ima ventilacijski sustav s rekuperatorom topline, a prozor koji osigurava dovoljno zraka otvara se automatski. Inteligentni kontrolni sustav osim senzora u svim sobama uključuje i meteorološke instrumente na krovu, tako da spušta rolete kad je prevruće i regulira ulaz svježeg zraka.

Ipak, poseban je izazov adaptirati staru kuću s novom tehnološkom opremom. Danska tvrtka Velux sudjelovala je u testiranju prve rastrošne stare obiteljske kuće u Aarhusu preuređene u varijantu LichtAktiv Haus. (https://www.activehouse.info/cases/lichtaktiv-haus/) Sada taj aktivni dom nudi obitelji potpuno komforan život uz velike uštede energije. U kuću je ugrađeno niz novih proizvoda, tehnologija i rješenja, a glavni cilj eksperimenta bio je otkriti prednosti i nedostatke. Koncept LichtAktiv Haus može se pri preuređenju starih zgrada primijeniti u različitim varijantama, ovisno o željama i financijskim mogućnostima.

Apel promotora održive gradnje Zdrave zgrade za ljude i planet  imao je odjeka pa su njena načela već primijenjena pri novogradnji  i preuređenju brojnih obiteljskih kuća, stambenih i javnih zgrada – pogotovo u Europi.

Lidija Orešković, siječanj 2024

 

 

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 56