Pisanje AI alatima

Vrijeme čitanja: 4 min

Umjetna inteligencija (engl. Artificial intelligence, AI) je globalno najaktualnija tema jer unosi značajne promjene u sve gospodarske i društvene segmente. I dok jedni naširoko raspravljaju o tomu što je, kako funkcionira i gdje sve može zamijeniti čovjeka, drugi još ne primjećuju koliko se već uvukla u svakodnevicu.

S umjetnom inteligencijom počinje novo doba, no uz njenu primjenu vežu se brojna pitanja – treba li je se bojati, hoće li nas ugroziti, gdje, kako i koliko? Je li digitalni AI sustav pametniji od biološkoga? Umjetna je inteligencija dobila ljudski lik, glas, misao, pokrete… Čovjek ju je učinio dostupnom, razvija se strelovito i ne može se zaustaviti. Svladala je duboko učenje, inspirira, traži, pamti i ima brojne prednosti, ali morala bi biti pod ljudskom kontrolom.

Korijeni umjetne inteligencije sežu još u doba antičkih znanstvenih spoznaja, zasniva se na stjecanju znanja, a njezin razvoj počinje polovicom dvadesetog stoljeća. Neke AI tehnologije već se primjenjuju pedesetak godina. Najprije se pojavila u automatiziranim strojevima koji su ljudima omogućili lakše i brže obavljanje teških poslova, a s pojavom računalnih znanosti nastaju programi koji simuliraju ljudske osobine i oponašaju aktivnosti pa humanizirani roboti zamjenjuju ljude u proizvodnim procesima i pomažu pri raznim poslovima. S umjetnom inteligencijom eksperimentira se u brojnim područjima, a pravi procvat doživljava kroz internet i tamo dostupne goleme količine podataka.

Jezik, AI i pogreške

Kad je o jeziku riječ pisanje je uz govor najrašireniji oblik ljudskog izražavanja i komuniciranja. Nažalost, opismenjenih je malo, a još je manje kreativaca u području pisanja. Uz pomoć AI-a programi za prevođenje prevode sve bolje, automatizira se titlovanje, automatski se pišu reklamni tekstovi, poruke, upute… Ipak, pri prijevodu ili stvaranju novog teksta može doći do pogrešno odabrane riječi koja ima višestruko značenje pa svaki strojno preveden ili stvoren tekst još uvijek bi trebalo i pročitati i ispraviti.

Od 1994. na raspolaganju je javna i besplatna usluga pravopisne provjere teksta pisanog hrvatskim jezikom; Hascheck (Hrvatski akademski spelling checker, Hašek, ispravi.me).

Hascheck prepoznaje hrvatski općejezični fond, hrvatski imenski fond te engleski općejezični fond. Hascheck primjećuje i uči nove riječi iz tekstova koji se njime obrađuju. Konačni prijem u rječničku bazu iz obrađenih tekstova ipak se nadgleda i nije prepušten AI. No niti Hascheck nije savršen jer ne može zamijeniti loše odabranu riječ, ispraviti padež ili pogrešku pri konjugaciji. Dobro sažet, razumljiv i koristan tekst ovisi o tomu koliko je autor načitan, poštuje li pravopis, gramatiku i kakav mu je stil pisanja. Može li AI pisati i napisati bolje od autora?

ChatGPT

Od digitalnih jezičnih programa temeljenih na umjetnoj inteligenciji zasad je najprimjenjiviji ChatGPT koji je osmislila tvrtka OpenAI) potkraj prošle godine. ChatGPT može razumjeti pitanje, potražiti podatke i sročiti odgovor. Funkcionira na brojnim jezicima, piše razne tekstove, eseje, rješava školske zadatke. Najviše se primjenjuje u digitalnom marketingu jer olakšava posao, štedi vrijeme i novac – komunicira s kupcima i trgovcima. Vješt je u interakciji, stalno uči obogaćujući svoje znanje pa njegovi kreatori tvrde da će u budućnosti biti još korisniji. No, sve što napravi daleko je od savršenog posla. Zasad je ChatGPT još uvijek samo pomoć pri pisanju tekstova koje treba dodatno urediti i ispraviti. Zatražite li da vam napiše neki stručni tekst otkrit ćete da puno toga još ne zna.

Jurassic-2

No, ChatGPT je već dobio jaku konkurenciju. Izraelski startup studio AI21 razvio je jezični model Jurassic-2  za pisanje i razumijevanje teksta. Njegovi autori tvrde da samo pomaže pri pisanju jer smišlja zadane tekstove na temelju podataka među kojima ima i netočnih pa napisano treba provjeriti. Jurassic-2 sadrži tri modela – za složenu jezičnu obradu najpogodniji je Jumbo, zatim Grande koji nudi generiranja teksta uravnotežene kvalitete i Large isplativ za brzo pisanje kratkih odgovora na jasna pitanja. Piše sve, od kratkih oglasnih tekstova do knjiga. Može pomoći pri prepravljanju teksta, ispraviti neku gramatičku pogrešku no unatoč tomu ne može mu se sto posto vjerovati.

Kako otkriti autora?

Znanstvenici upozoravaju – sve to se širi prebrzo. Profesor Max Erik Tegmark, fizičar i istraživač strojnog učenja na MIT-u zabrinut razvojem umjetne inteligencije pokrenuo je sa skupinom znanstvenika i stručnjaka otvoreno pismo kojim traže šestomjesečnu zabranu unapređivanja sustava jačih od ChatGPT-4. U pismu se upozorava da utrku u razvoju AI-a koju vode čelnici kompanija zbog vlastite dobiti vodi riziku da se izgubi kontrola nad civilizacijom.

Zapravo, AI ne piše nego – prepisuje od drugih. Otvara se tako i pitanje kako zaštititi autore. Pisci negoduju jer jeftino i osrednje sintetičko pisanje ugrožava sve koji žive od pera. Već sama pojava AI pisača izazvala je kaos. Umjetna se inteligencija raspisala na sve strane, široko ju je prihvatila birokracija i marketing. Kako kontrolirati primjenu ChatGPT-a i jezičnih modela poput Jurassica u obrazovanju? Učenici i studenti već su se izvrsno snašli, AI modeli im pišu lektire i eseje. To bi moglo imati loš utjecaj na školstvo pa se već kreiraju aplikacije koje nastoje otkriti je li neki tekst napisao digitalni AI sustav ili je plod ljudskog rada.

Edward Tian, student sa sveučilišta Princeton osmislio je softver GPTZero kojim se može utvrditi je li neki tekst napisao ChatGPT.  GPTZero procjenjuje vjerojatnost AI pisanja na temelju nelogične rečenične konstrukcije i odabira krivih riječi. I tvrtka Turnitin kojoj je svrha osigurati integritet globalnog obrazovanja i značajno poboljšati rezultate učenja izradila je alate  kako bi pomogla edukatorima prepoznati tekstove napisane pomoću umjetne inteligencije. Osmislili su indikator AI pisanja (zasad samo za engleski jezik) koji nakon kratke obrade pokazuje postotak AI teksta, a prepoznati, umjetni,  dio  označava bojom.

EU Akt o umjetnoj inteligenciji

Pravilima o primjeni umjetne inteligencije najbliža je Europska unija. Pripremljen je Akt o umjetnoj inteligenciji koncipiran tako da se njen razvoj usmjeri u korist čovjeka, a ne na njegovu štetu. Želi se osigurati da umjetnu inteligenciju nadziru ljudi, da su AI sustavi sigurni, nediskriminirajući i ekološki prihvatljivi. Akt će zabraniti modele koji iskorištavaju čovjekove slabosti poput mentalnog zdravlja i ekonomske situacije. U njemu su navedena nova pravila o upravljanju rizikom, pogotovo za AI sustave opće namjene poput ChatGPT-a, kako bi se spriječilo generiranje ilegalnog sadržaja, objavljivanje tekstova zaštićenih autorskim pravima i zloupotreba u obrazovanju.
Suživot s umjetnom inteligencijom moguć je jedino ako kontroliramo njen razvoj i ozakonimo pravila primjene. Europa je napravila prvi korak. Dakle, možda smo ipak na dobrom putu.

Lidija Orešković

Je li vam ovaj tekst pomogao?
Dislike 0
Pogleda: 281