Uvod
Cijena energenata izravno utječe na kućni budget svih nas, bez obzira s kojim se energentom grijemo. Cilj je taj trošak smanjiti, a ne umanjujući ugodnost življenja. To se može postići investicijom u energetsku obnovu zgrade, tj. poboljšanjem toplinske ovojnice i/ili sustava grijanja. Na takvu se investiciju obitelj teško odlučuje jer sredstva treba izdvojiti odmah. Povrat uloženog vraćat će se u narednim godinama kroz smanjenje mjesečnih računa za grijanje uslijed smanjenja potrošnje energenata.
Na energetsku obnovu lakše se odlučujemo uz pomoć nepovratne dodjele dijela potrebnih financijskih sredstava. Upravo je u prvom kvartalu 2024. bila aktualna subvencija energetske obnove obiteljskih kuća Fonda za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu FZOEU), a riječ je o sveobuhvatnoj energetskoj obnovi koja je uključivala:
- Građevinske mjere (poboljšanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: vanjski zid, kosi ili ravni krov, strop prema provjetravanom tavanu, zamjena vanjske stolarije, …).
- Ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske ili toplinske i rashladne energije (dizalice topline, sustave sa sunčanim toplinskim kolektorima, kotlove na drvnu sječku/pelete ili pirolitičke kotlove na drva za grijanje prostora ili prostora i potrošne vode).
- Postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.
Za navedene aktivnosti Fond je dodjeljivao subvenciju do 60% opravdanih troškova (80% ako je kuća oštećena u potresu), a za ugradnju fotonaponskih elektrana 50%.
Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća (EnU-1/24) otvoren je 13. ožujka, ali je zbog gotovo 12.000 prijava sljedeći dan, 14. ožujka, privremeno bio zatvoren (uključujući do danas 27. 12. 2024.!) dok se ne obrade sve prispjele prijave kako bi se došlo do podatka koliko je i je li još sredstava raspoloživo. Ukupno je osigurano 120 Mil€. Više o tom i sličnim javnim pozivima pročitajte na https://www.fzoeu.hr/nacionalni-javni-pozivi-i-natjecaji-1367 .
Potencijalne prijavitelje na taj javni poziv, ali i na neke buduće, uvijek interesira kroz koji period će im se vratiti uložena sredstva. Jedinični period povrata (skraćeno JPP) je ekonomski pokazatelj isplativosti ulaganja koji će se pojasniti na tipičnoj obiteljskoj kući građenoj 70-ih ili 80-ih godina prošlog stoljeća.
Tipična obiteljska kuća građena 70-ih ili 80-ih godina
Obiteljsku kuću ćemo za potrebe našeg primjera smjestiti u kontinentalni dio Hrvatske, tj. u okolicu Zagreba. Ima pravokutnu tlocrtnu površinu 12 x 8 m. To je prizemnica s potkrovljem, dvostrešnim kosim krovom građenim kao klasični drveni grednik, pokrivenim crijepom. Između drvenih rogova je prije 40-ak godina istina postavljena toplinska izolacija s mineralnom vunom, ali bez parne brane koja je nužna između toplinske izolacije i unutarnjeg prostora. Vuna je kroz godine na sebe preuzimala vlagu iz grijanog prostora i stoga je danas gotovo beskorisna, tj. kao da je i nema.
Bočni zidovi potkrovlja podignuti su 150 cm iznad međuetažne stropne ploče. Kuća je građena blok opekom debljine 29 cm, obostrano ožbukanih zidova bez dodatne toplinske izolacije. Horizontalno i vertikalno je povezana armiranim serklažama. Naša kuća ima i potkrovlje uređeno kao stambeni grijani prostor. Vertikalna komunikacija između etaža je dvokrakim unutarnjim stubištem.
Stolarija je drvena (vjerojatno Industrogradnja!), dvostruko IZO staklo sa zračnim međuprostorom između stakala, no nedovoljno održavana. Kad po zimi sjednete kraj takvog prozora osjećate neugodnu hladnoću kao i kad sjednete kraj vanjskog zida. Postoji i velika mogućnost da vam od prozora „puše“ radi lošeg brtvljena prozorskog okvira i prozorskih krila što stvara dodatnu neugodu. Temperatura na unutarnjim stijenkama prozorskih krila i zidova je nekoliko stupnjeva niža od unutarnje temperature prostora i to izaziva neugodu u njihovoj blizini.
Zgrada nema priključak na plin, grijanje prostora i priprema tople vode osiguravaju se kotlom na ogrjevna drva starije proizvodnje koji se nalazi u pomoćnom objektu. Kotao je funkcionalan, međutim niskog stupnja iskorištenja (60 – 65 %). I po ljeti treba koristiti ogrjevno drvo kako bi se zagrijavala potrošna topla voda.
Energetskim pregledom i analizom podataka pregleda, utvrđeno je da se kuća nalazi u D energetskom razredu po specifičnoj godišnjoj potrebi toplinske energije za grijanje [Q“H,nd= 140,42 kWh/(m2a)], a po specifičnoj godišnjoj primarnoj energiji [Eprim=202,32 kWh/(m2a)] svrstana ju u energetski razred C, slika 3. Više o Q“H,nd i Eprim možete pročitati na poveznici: https://www.schracktrainingcenter.com/kb/energetska-usteda-kroz-primjenu-dizalice-topline-1-dio/.
Zadovoljavanje kriterija za prijavu za subvenciju kod energetske obnove
Kod određivanja energetskog razreda zgrade primjenjuju se referentni klimatski podaci posebno za kontinentalnu i posebno za primorsku Hrvatsku. Primorska Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3 °C, a kontinentalna Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3 °C. Za primorsku Hrvatsku koriste se podaci mjerodavne meteorološke postaje Split (Marjan), a za kontinentalnu Hrvatsku podaci mjerodavne meteorološke postaje Zagreb (Maksimir). Meteorološki podaci se objavljuju na internetskoj stranici Ministarstva sukladno Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju .
Referentni parametar Q“H,nd, za naš objekt (Zagreb – kontinentalna Hrvatska) treba biti D ili lošiji kako bi stekli pravo na subvenciju. Energetski certifikator prilikom izrade energetskog certifikata treba predložiti sve mjere obnove koje smatra potrebnim, a vlasnik objekta u okviru tih prijedloga odabire one mjere koje su njemu prihvatljive. Ako koristi subvencije u obavezi je realizirati predloženu i odobrenu mjeru u cijelosti. Ne smije promijeniti vanjsku stolariju na istočnoj i sjevernoj fasadi, a ostaviti postojeću stolariju na zapadu i jugu. U podlogama natječaja su i svi ostali uvjeti potrebni za prihvat subvencije.
Koeficijent prolaska topline pojedinih građevinskih komponenata
Kako bi mogli ostvariti subvenciju za pojedinu mjeru energetske obnove, potrebno je zadovoljiti uvjete Fonda u pogledu koeficijenta prolaska topline (oznaka U ) pojedinih građevinskih dijelova na granici grijanog prostora i okolišnog zraka (vanjski zid, ravni ili kosi krov, vanjska stolarija, …). To je količina topline koju građevinski element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperature od 1 K, izraženo u W/m2K.
Najčešći načina zadovoljavanja uvjeta uštede energije toplinskom zaštitom vanjskih zidova je uporaba sustava za vanjsku toplinsku izolaciju (engl. External thermal insulation composite system – ETICS, njem. Wärmedämmverbundsystem – WDVS).
S pomoću koeficijenta U provode se analize ukupnih toplinskih gubitaka, a time i potrošnje energije za grijanje. Obrnuto je proporcionalan toplinskoj zaštiti objekta, što znači da se povećanjem toplinske zaštite, tj. debljom toplinskom izolacijom, smanjuje koeficijent U, tablica 1.
Vrlo slične vrijednosti bi dobili i ako bi umjesto kamene vune fasadu izvodili s EPS-om (ekspandirani polistiren – fasadni stiropor) i one se mogu naći na stranicama proizvođača. S obzirom na to da nije velika razlika u cijeni izrade fasade, dobro je staviti što deblju toplinsku izolaciju, slika 4. Sama cijena toplinske izolacije je doduše veća, ali bez obzira na njezinu debljinu, cijena postave skele, cijena rada za postavu po m2 – sve je to gotovo isto i ne zavisi u bitnome o debljini izolacije. Stoga ako se već odlučujete na zahvat, uvijek je bolje staviti više toplinske izolacije jer će time i vaše uštede na energentu za grijanje biti veće!
FZOEU je definirao gornju granicu vrijednosti koeficijenta U za svaki pojedini građevni element koji je potrebno zadovoljiti nakon energetskog poboljšanja. Time je definirao i koja je minimalno potrebna debljina toplinske izolacije za odobrenje sredstava.
Za pojedine građevinske elemente definirane su gornje granične vrijednosti koeficijenta U kako slijedi:
- vanjski zid U = 0,25 W/m2K
- ravni ili kosi krov U = 0,20 W/m2K
- Vanjska stolarija U = 1,60 W/m2K
Da bi zadovoljili gore navedene uvjete, vlasnik objekta iz primjera trebao bi na:
- vanjske zidove postaviti najmanje 14 cm kamene vune ili EPS-a
- kosi krov ugraditi 16 cm mineralne vune
- zamijeniti postojeću stolariju s novom stolarijom s minimalno dvostrukim ostakljenjem (preporuka je trostrukim), punjenjem argonom te Low-e premazom na staklu.
Za naš objekt predvidjeli smo tako zaštitu prema tablici 2. Iz nje je vidljivo da su koeficijenti prolaska topline nakon energetske obnove manji od zahtjeva Fonda, tj zgrada je bolje zaštićena od minimalne zaštite po javnom pozivu!
FZOEU je kroz Javni poziv definirao prihvatljive cijene energetske obnove po m2 za pojedine građevinske elemente koje priznaje prilikom prijave, te za njih odredio nepovratnu subvenciju do 60%:
- vanjski zid 64 €/m2
- kosi krov 87 €/m2
- pod na tlu 85 €/m2
- zamjena vanjske stolarije 450 €/m2
Ako pomnožimo površine pojedinih građevinskih elemenata s priznatom jediničnom cijenom energetske obnove, možemo izračunati ukupnu vrijednost cijele investicije, tablica 3.
Kako FZOEU odobrava subvenciju od 60%, u konačnici investitor treba uložiti znatno manja sredstva, Tablica . Naravno investitor može uložiti i više i još bolje zaštiti zgradu, ali bit će mu subvencija biti odobrena samo u iznosu 19.167,60 €, Tablica 4.
Certifikator na početku cijelog postupka energetskog certificiranja, nakon što u program ubaci sve potrebne elemente o objektu, dobije podatak godišnje potrošnje energenta kojim se objekt grije. Za naš pokazni objekt te za njegovo početno stanje, (grijanje na ogrjevno drvo) dobiven je podatak o godišnjoj potrošnji od 16 m3. Nakon primjene gore navedenih mjera, potrošnja se smanjuje na 5 m3. Razlika u potrošnji ogrjevnog drva prije i poslije energetske obnove je 11 m3. Pretpostavimo li cijenu ogrjevnog drva od 100 €/m3, godišnje će se na grijanju uštedjeti 1.100 €. Kako je investitor prema tablici 4. morao za energetsku obnovu uložiti 12.778,40 €, izračunava se povrat investicije za 11,6 godina (JPP tog projekta je 11,6 godina).
Nakon energetske obnove objekta iz našeg primjera, objekt je iz energetskog razreda D, prešao u razred B, slika 5.
Nije sav dobitak u uštedama troškova grijanja
Gore navedeni izračun pokazuje za koliko vremena se investiranje u energetsku obnovu vraća s osnova ušteda na trošku energenata. No obnova se ne radi samo radi izravne financijske uštede za troškove grijanja. Energetskom obnovom, osim što ste osigurali smanjenu potrošnju energenta za grijanje, zaštitili ste i konstrukciju objekta od meteoroloških utjecaja te postupnog propadanja koji bi bez obnove smanjili životni vijek objekta. Takav neobnovljeni objekt zahtijevao bi nakon nekog vremena određene troškove održavanja koje opet investitor mora neodgodivo platiti.
Postoje investitori koji iz određenih razloga žele promijeniti samo vanjsku stolariju. S obzirom na to da je površina stolarije znatno manja od površine cijele fasade, kroz stolariju imate manje gubitke, pa bi jednostavnim izračunom došli do podatka kako je povrat investicije i nekoliko desetaka godina, ali ako su vaši sadašnji prozori loši, ako ne brtve, tad je obitavanje u tom prostoru neugodno. Ne osjećate „toplinu doma“ pa ćete se odlučiti za zamjenu samo da smanjite „ puhanje iz prozora“, možda čak i bez korištenja subvencija!
Zaključak
Na ovom jednostavnom primjeru pokazali smo koliko je isplativo prihvatiti se energetske obnove, posebno ako to možete napraviti uz pomoć subvencije. Po raznim forumima i/ili društvenim mrežama povremeno se pojavljuju iskustva kako se to ne isplati, da je procedura komplicirana, da nema nekog financijskog efekta… Ali 12.000 ljudi koji su se u prvom kvartalu, u jednom danu, prijavili na Javni poziv, opovrgavaju te tvrdnje.
Cijene energenata sigurno u narednom periodu neće padati, a nedavno su i prirodni plin i električna energija poskupjeli. Iz tog razloga mudro je vaše objekte održavati i nastojati ih toplinski zaštititi kako bi trebali što manje energenata, bez obzira na način na koji se grijete.
U ovom tekstu smo obradili građevinske mjere koje štede energiju te mijenjaju energetski razred objekta. Uskoro ćemo sličnu komparaciju napraviti s promjenom načina grijanja istog objekta. Jer promjenom grijanja s ogrjevnog drva na peći na pelete ili dizalice topline možete dodatno uštedjeti na potrošnji energenata, a ako uložite i u sunčanu elektranu te počnete proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe, nećete niti plaćate račune za struju.
Dubravko Martinić, urednik časopisa Korak u prostor, prosinac 2024.