Priroda se pobunila pa nas budućnost vodi kroz nove izazove. Zagađenje i klimatske promjene ubrzale su zaokret proizvodnje energije na obnovljive izvore, a i industrija ulazi u novi ispit održivosti. Istražuju se materijali koji zahvaljujući inovativnim tehnologijama ispuštaju pri preradi i upotrebi što manje ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova. To donosi nove poslovne prilike. Uz trajni inovacijski pristup proizvodnji poslovni lideri imaju izazov i odgovornost ne samo držati korak s promjenama tehnoloških trendova, nego spretno i brzo upravljati izborom istih.
Od otpada do inovacija, nekoliko primjera
Proizvođači nastoje osmisliti ekološki prihvatljive proizvode od održivih, recikliranih materijala. Primjerice švedska tvrtka Polestar, u suradnji s Hydrom, priprema projekt Polestar 0 – net-zero automobil od recikliranog aluminija čiji su dijelovi lakši, kvalitetniji, otporni na koroziju, duže traju i mogu se ponovno reciklirati.
I tekstilna industrija se okreće recikliranim materijalima. Mnoge tvrtke poput američke Patagonije već proizvode odjeću od recikliranih i održivih materijala te potiču svoje kupce da rabljenu odjeću recikliraju čime joj se produžuje životni vijek i smanjuje ekološki otisak.
Klasična glinena cigla peče se na 1200°C pa se tijekom proizvodnje ispuštaju enormne količine štetnih tvari. Američki znanstvenik, Henry Liu eksperimentirao je godinama kako bi od ugljene prašine – koja je velik teret za okoliš – stvorio zelenu FPC-ciglu, bolju od glinene dok su MIT-ovi istraživači izradili ekocigle od recikliranog stakla. Ispisali su ih specijalnim G3DP3 printerom i konstruirali stakleni zid koji se sastavlja i rastavlja poput LEGO kockica. Cigla je čvrsta poput betonskog bloka, a može se reciklirati i upotrijebiti za nove fasadne i unutrašnje zidove.
Teksašanin Tim Whaley pretvara porculanski otpad u održive materijale za interijere. Njegova tvrtka EnviroGLAS od drobljenog porculana i stakla proizvodi ekološke zidne i podne obloge, pokrivne ploče za kupaonice otporne na vrućinu i bakterije te radne ploče koje se lako održavaju.
Kao primjer inovativnog materijala spomenimo aerogel. Sjajan je kao dijamant, nježan poput oblaka, a čvršći od čelika. Suh je i transparentan, gel-konzistencije, izrađen na bazi silicija. Od aerogela se već proizvode različiti proizvodi od svemirske opreme do daski za surfanje, a predviđa mu se široka primjena i u konstrukciji automobila. Aerogel je prije svega najlakši i najjači transparentni građevinski materijal od kojega se izrađuju izolacijske ploče, pregradni zidovi, fasade, prozorska stakla, svjetlarnici, stakleni krovovi…
Oprezno s AI tehnologijom
Brzina kojom umjetna inteligencija prodire u poslovni svijet je poput one kojom neiskusni vozač snažnim autom sječe oštar, nepregledan zavoj. I zbog neiskustva i zbog snažnog auta i zbog oštrog i nepreglednog zavoja trebao bi voziti oprezno! Danas AI tehnologiju svi nastoje integrirati u svoje poslovne pore, ali njena primjena bez nadzora vjerojatno neće donositi samo korist. To se često događa u području marketinga koje je vrlo osjetljivo gdje neosmišljena primjena AI iako početno vodi uspjehu u fragmentima prodajnog spektra proizvoda i usluga, ipak može dovesti u konačnici do gubljenja snage brenda. Iako AI uvelike štedi vrijeme i novac, ako na projektu radi više stručnjaka s različitim i nepovezanim AI alatima to može dovesti do konačno lošijih rezultata i samo zbuniti kupce. Rad s AI alatima je timski sport – tu treba znati tko je trener i tko vodi igru.
U modernom poslovanju AI tehnologija pojednostavnjuje postupke, povećava produktivnost i smanjuje utjecaj na okoliš. Hrana su joj nesortirani tekstovni, slikovni i zvučni podaci skupljeni odasvuda od kojih generira bezbroj novih rješenja i smjerova… ugrađuje se u softverske alate, u sve sposobnije robote, u računalne sustave. Uvukla se u sva gospodarska i društvena područja. Sve češće se postavlja pitanje koliko je sigurna! Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Geoffrey Hinton, profesor na Sveučilištu u Torontu, kaže da je ponosan na svog bivšeg studenta koji je otpustio izvršnog direktora OpenAI-ja jer mu je profit bio važniji od sigurnosti. Hinton, kojega zovu kumom umjetne inteligencije, gleda kritički na njen razvoj i govori o opasnostima. Zabrinut je zbog rizika povezanih s brzim razvojem pa poziva istraživače da daju prednost sigurnosnim mjerama. AI tehnologija se mora razvijati posebno odgovorno jer korisnici gotovo sigurno neće biti odgovorni već će se kao i do sada u bezbroj primjera trenutačno i bezrezervno i bezobzirno polakomiti za mogućim brzim profitom koji nudi primjena svake nove tehnologije, pa tako i primjena AI!
Put do nulte neto emisije
I ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju otišla je u ruke američkih znanstvenika (Acemoglua, Johnsona i Robinsona) za njihovo istraživanje o tome kako društvo treba poticati održiv ekonomski rast te regulirati tehnologiju, automatizaciju i umjetnu inteligenciju u skladu s promjenama i nastojanjima za smanjenje zagađenja.
Kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih nepogoda treba ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C. Da se to postigne do 2030. treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 43 posto, a neto emisiju CO2 svesti na nulu oko 2050. No, da se to ostvari nije dovoljna samo transformacija energetskog sustava već cjelokupnog gospodarstva. Solarna energija i energija vjetra već proizvode više od 10 posto električne energije, raste prodaja električnih vozila, a velika postrojenja inoviraju proizvodne procese održivijim tehnologijama. Prijelaz na nultu neto emisiju je bitan za opstanak planeta. Svijet bi manje trošio na prilagodbu klimatskim promjenama, bilo bi manje šteta i stradanja od nepogoda. Veća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora otvara i nove prilike za industriju.
Da se smanje štetne emisije u skladu s Pariškim sporazumom predloženo je sedam načela. Prvo načelo govori o poticajima za implementaciju održivijih i jeftinijih rješenja, a drugo o izbjegavanju skupih novih tehnologija koje još nisu potpuno održive. Treće upozorava kako treba procijeniti održivost i rizike zbog financiranja. Četvrto načelo govori o odabiru materijala i izgradnji nove infrastrukture. Peto zahtijeva obnovu energetskog tržišta. S nultom neto mrežom osiguralo bi se triput više energije negoli danas. Šesto spominje dva paralelna energetska sustava: stari – temeljen na fosilnim gorivima koji će se smanjivati i novi – iz obnovljivih izvora koji će se širiti. Sedmo načelo napominje da se ukidaju bezbrojna stara radna mjesta, no buduća zanimanja, poslovi i gospodarski sektori ponudit će milijune novih za koja su potrebna napredna znanja i vještine. Očito, održivost nema alternative.
EU je vrlo jasna na putu prema nultoj neto stopi emisija i sama sebe definira kao centar za proizvodnju čistih tehnologija i zelena radna mjesta! Dana 6. veljače 2024. Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni politički dogovor o Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija. Akt će stupiti na snagu nakon službenog donošenja. EU se obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050., ali trenutačno je još uvijek uvoznik nekoliko tehnologija i komponenti s nultom neto stopom emisija koje su ključne za postizanje tog cilja. Komisija je stoga predložila akt o razvoju i poticanju industrija s nultom neto stopom emisija kao dio industrijskog plana u okviru zelenog plana, a kako bi se osiguralo da strateške ovisnosti ne ugroze zelenu tranziciju. Utvrđivanjem zajedničkog cilja proizvodnih kapaciteta za 2030. i pojednostavnjenjem regulatornog okvira za tehnologije s nultom neto stopom emisija, akt će omogućiti EU-u da postane industrijski predvodnik na tom tržištu.
Želje su jasne, alternative zapravo nema, bitno je da se ne pogubimo u birokraciji jer godine koje se spominju, i 2030. i 2050., su tako opasno blizu…
Lidija Orešković, listopad 2024.