Bez svježeg zraka i čiste vode nema života. Visoke temperature, toplinski valovi i nagle oluje utječu na ponašanje svega živog. Mijenjaju se karakteristike klimatskih zona, rasprostranjenost biljnih i životinjskih vrsta. Velike vrućine i poplave utječu na migraciju i raseljavanje stanovništva. Požari i poplave uništavaju sve pred sobom, a za sušnih razdoblja povećava se isparavanje voda. Loš zrak također utječe na ljudsko zdravlje. Ali, nema izbora – moramo se prilagoditi nepredvidljivoj klimi i zaštititi od teških posljedica.
Zemljino stanovništvo je sve osjetljivije na učinke klimatskih promjena. Zbog ekstremnih vrućina i lošeg zraka povećan je rizik od nesreća i respiratornih bolesti, a najizloženiji su stanovnici u gusto naseljenim gradovima. Ljudsko zdravlje nije ugroženo samo u loše građenim kućama. Povećanje temperature, požari, poplave i porast razine mora utjecat će i na održivost pojedinih gospodarskih grana jer treba zaštititi ljude na radnom mjestu. Tijekom ljeta se troši mnogo više električne energije za klimatizaciju i hlađenje stambenih i poslovnih zgrada. Neki gospodarski sektori ovise o klimatskim uvjetima pa će te promjene utjecati i na proizvodnju, a posebno je ugroženo područje turizma i poljoprivrede. Zbog svih tih prepreka nužno je ulagati u zaštitu ne samo obalnih već i drugih područja zelenom infrastrukturom i učiti ljude novim radnim vještinama.
Europski projekti
U Europskoj se uniji sve se više razvijaju i provode projekti vezani uz prilagodbu klimatskim promjenama. Kako bi se povećala otpornost na ekstremne vremenske prilike objavljeno je deset studija o mjerama koje se već provode. To će potaknuti i druge da širenjem novih aktivnosti ublaže negativne učinke klimatskih promjena. Objavljene studije mogu uvelike pomoći državnim i lokalnim upravljačkim institucijama pri odlukama kako provesti prilagodbene mjere. To se odnosi na akcije za očuvanje bioraznolikosti, na poboljšano zdravlje, održiv urbani razvoj, obnovljivu energiju, zelenu gradsku infrastrukturu i smanjenje rizika od katastrofa.
Belgija – Prva studija prikazuje rekonstrukciju belgijskog Albert kanala, koji je važan gospodarski plovni put, ali u nekim razdobljima ima niski protok i nije podoban za brodski promet. Predviđa se da će sliv rijeke Meuse i tog kanala imati nizak protok još češće i kroz duža razdoblja. Prednosti rekonstrukcijskog zahvata su osigurana plovnost kanala u promjenjivim klimatskim uvjetima, moguća proizvodnja električne energije i smanjenje emisije stakleničkih plinova cestovnim prometom.
Španjolska – U gusto naseljenoj Barceloni život ometaju suše i toplinski valovi. Zato su njeni čelnici odlučili da postane globalni model održivog grada. Tu se već niz godina sadi drveće koje ublažava urbanu klimu hladeći je na dva načina – refleksija sunčeve svjetlosti i transpiracija lišća snižavaju temperaturu zraka, a sjene smanjuju temperaturu asfalta i štite ljude od sunca. Pri sadnji se odabire drveće otpornije na klimatske promjene, na vodu i toplinski stres, a uvedeno je i automatsko navodnjavanje. Barcelona ima više uličnih stabala negoli većina europskih gradova.
Švicarska – Grad Basel je kao prilagodbenu mjeru proveo program poticaja za promicanje zelenih krovova koji su višestruko korisni – štede energiju i smanjuju emisije stakleničkih plinova, upijaju kišnicu i snižavaju unutrašnju temperaturu. Inicijativa za zeleni krov zapravo je kombinacija financijskih poticaja i građevinskih propisa. Basel je još devedesetih godina prošlog stoljeća donio zakon gdje su zeleni krovovi promovirani kroz programe financirane iz fonda za uštedu energije. Malo su skuplji od tradicionalnih, ali se financiraju pa nisu samo održivo rješenje već i financijski isplativiji. Osim toga – pružaju estetski ugodniji urbani krajolik.
Danska – Kopenhagen je prošlog desetljeća imao velike štete od obilnih kiša. Kako bi se smanjile poplave grad je izradio plan upravljanja prolomom oblaka. Rješenje su oborinske ceste i cijevi koje odvode vodu prema jezerima. To alternativno rješenje je jeftinije od tradicionalnog kanalizacijskog pri kojemu ostaju visoki financijski gubici od poplava. Plan je izrađen 2013. godine, uključuje tristo projekata, a provodit će se tridesetak godina.
Velika Britanija – Okrug Dorset u jugozapadnoj Engleskoj donio je propis o financiranju mjera za smanjenje rizika od požara na vrištinama koji će se povećati zbog sušnih uvjeta i urbanog razvoja. Tomu su dodali i dokument za financijske doprinose investitora koji žele graditi u tom području, kako bi se ublažili štetni utjecaji stambene gradnje koja nije dozvoljena unutar tampon zone od 400 m oko vriština. Prednosti su i očuvanje biološke raznolikosti i jamstvo da vrištine neće biti uništene zbog urbanog razvoja.
Sjeverna Makedonija – U okviru prilagodbe na klimatske promjene u Makedoniji je donesen akcijski zdravstveni plan. Tijekom toplinskog vala 2007. godine u Demir Kapiji je bilo 45,7°C, a zbog vrućina je u zemlji umrlo tisuću ljudi. Zato je vlada napravila plan kako bi se spriječile takve posljedice. Cilj je smanjiti smrtnost, najavljivati toplinske valove putem medija i informirati građane o zaštiti. Razvijena je i Android aplikacija za mobitele kojom se šalju upozorenja i preporuke.
Nizozemska – Belgija – Olujni udari u Sjevernom moru sve su češći, a posebno su ugrožena nizinska područja. Zato je osmišljen nizozemsko-belgijski Projekt Hedwige-Prosper Polder za gradnju novih nasipa duž ušća rijeke Scheldt, kako bi se okolno zemljište zaštitilo od poplava. Novi nasipi zaštitit će nisko zaleđe, a višak vode odlazit će u potočni sustav u polderima koji će simulirati prirodnu močvaru. Koristi od tog projekta su višestruke – osim zaštite od poplava poboljšana je kvaliteta vode i povećano prirodno močvarno područje.
Portugal – Tamera je velika farma u najsušnijoj portugalskoj regiji. Za njih je voda plavo zlato pa su osmislili WRL sustav za obnovu vodenog ciklusa koji je smanjio ranjivost farme na posljedice klimatskih promjena kao što su suše, nestašica vode i poplave. U WRL području voda se zadržava vegetacijom i odlazi u podzemlje pa nema otjecanja kišnice. Osim toga, retencijsko područje upija vodu pa sprečava klizišta i poplave. U Tameri je stvoreno tridesetak jezera i retencija koje mogu apsorbirati i obilne kiše. Retencijsko područje je na najvišoj točki doline pa omogućuje navodnjavanje zemljišta unutar sliva. Popratne koristi su povećana produktivnost poljoprivrednih proizvoda, rekreacijske mogućnosti uz jezera i kvalitetniji život lokalnog stanovništva.
Njemačka – Veliki dio grada Timmendorfer Stranda leži tek tri metra iznad razine Baltičkog mora i prijete mu olujni udari. Dosad ga je od poplava štitio prirodni greben, no predviđanja o porastu razine mora bacaju sve – u vodu. Lokalno stanovništvo živi od turizma koji pak ovisi o slikovitim plažama. Bilo je jasno da se problem može riješiti samo poboljšanom obalnom obranom od poplava. Dugo se raspravljalo što i kako izvesti no odlučili su izgraditi limeni zid uklopljen u prirodni greben kako bi turisti hodajući uza zid mogli vidjeti i more dok su u blizini obalnih kafića izgrađeni su ostakljeni potporni zidovi, a rekonstruirana je i šetnica uz plažu.
Mađarska – Rijeka Tisa u Mađarskoj poplavila je prije dvadesetak godina velika područja pa je vlada osmislila novi zakon kako bi se smanjio rizik od poplava i poboljšali životni uvjeti u tim regijama. Glavni dio zakona odnosi se na jačanje nasipa i na gradnju šest akumulacija za prihvat vode tijekom velikih kiša (koja služi za navodnjavanje poljoprivrednih površina u normalnim razdobljima). To omogućuje zaštitu područja tijekom ekstremnih padalina i smanjuje rizik od poplava.
Europski se kontinent zagrijava najbrže pa su najveći i rizici. Ugroženo je sve od ekosustava i proizvodnje do infrastrukture i ljudskog zdravlja. Prema procjeni Europske agencije za okoliš prilagodba ne uspijeva držati korak s rizicima. Zato EU i njezine članice moraju surađivati u toj borbi i kad zatreba djelovati koordinirano. Prilog toj suradnji je i brošura o učinkovitim projektima koji se već provode.
Lidija Orešković, srpanj 2024.